Geodetski fakultet, visokoškolska i znanstvena ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, koja obuhvaća sveučilišne preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studijske programe u znanstvenom području tehničkih znanosti, polja geodezije. Na Fakultetu studira oko 500 studenata, a u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima zaposleno je oko 45 djelatnika.

Povijest

Obrazovanje geodeta u Hrvatskoj započelo je već u XVIII. st., u doba Marije Terezije u sklopu nastave crtanja, praktične geometrije i zemljomjerstva, u različitim školama i na tečajevima. U drugoj polovici XIX. st. geodetski su se predmeti predavali na križevačkom Gospodarsko-šumarskom učilištu (→ Visoko gospodarsko učilište u Križevcima; sv. 2).

Godine 1898. osnovana je Šumarska akademija (pri Mudroslovnome fakultetu; → Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; sv. 2) u Zagrebu. Ondje je, kako je rasla potreba za školovanim stručnjacima za reguliranje posjedovnih odnosa, komasaciju zemljišta, katastarske izmjere i sl., 1908. uveden poseban Geodetski tečaj, kojega je program rada bio istovjetan planovima i programima geodetskih studija na visokim školama u Pragu i Beču. Predavanja je isprva držao → Vinko Hlavinka, a od 1911. → Pavle Horvat. Godine 1919. je u Zagrebu osnovana Tehnička visoka škola u sastav koje je ušao i Geodetski tečaj (potom Geodetski odjel), a nastavu geodezije u osam semestara izvodio je P. Horvat.

Tehnička visoka škola ušla je u sastav Sveučilišta u Zagrebu 1926. te je od tada bila organizirana kao → Tehnički fakultet; sv. 4. Nastava geodezije izvodila se u sklopu Geodetsko-kulturno-inženjerskog odjela, odnosno Geodetsko-kulturno-tehničkog odjela (od 1929) Fakulteta. Odjel je bio organiziran u tri katedre: Katedra za geodeziju (kolegiji Niža geodezija i Geodetsko računanje), Katedra za primijenjenu geodeziju (kolegiji Državna izmjera, Premjer i regulacija gradova, Geodetsko crtanje, Fotogrametrija, Topografski premjer, Reprodukcija karata i Agrarne operacije) i Katedra za višu geodeziju (kolegiji Sferna i praktična astronomija, Viša geodezija i Kartografija).







Akademske godine 1946/47. ustrojbene jedinice fakulteta bile su znatno reorganizirane zbog potrebe za većom specijalizacijom i uvođenjem novih smjerova pojedinih odsjeka (do tada odjela) pa je osnovan Geodetski i melioracioni odsjek. No u kontekstu poslijeratne obnove te naglim razvojem i složenošću izgradnje javljala se sve veća potražnja za inženjerima geodezije. Istodobno je zastoj u rješavanju agrarno-pravnih odnosa, time i melioracijskih zahvata, rezultirao 1951. ukidanjem melioracijskoga usmjerenja. Godine 1956. četiri su se odjela Tehničkoga fakulteta osamostalila u zasebne fakultete, a jedan od njih bio je Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet, koji je u takvom ustroju djelovao do 1962., kada su se sve njegove sastavnice osamostalile, pa je novoosnovani Geodetski fakultet postao jedan od rijetkih samostalnih fakulteta takve vrste u Europi. Nastava je bila organizirana prema novim nastavnim planovima u deset katedri, a neke od njih imale su svoje zavode i laboratorije. Od 1966. studij je trajao osam semestara, a od 1971. devet. Reorganizacijom 1975. Fakultet je ustrojen u šest organizacijskih jedinica (zavoda), a od 1981. omogućen je upis studija za stjecanje više stručne spreme u trajanju od pet semestara. Nastava iz kolegija kulturno-tehničkog studija ukinuta je 1985. U skladu s Bolonjskim procesom (2005–06) nastava na Geodetskome fakultetu izvodi se prema modelu 3 + 2 + 3 godine, a studij je preimenovan u studij geodezije i geoinformatike. U skladu s razvojem tehnologije i znanstvene geodetske spoznaje, na Fakultetu su se izmjenjivali postojeći nastavni predmeti i uvodili novi. Mijenjali su se ili dopunjavali studijski programi, a ostvarena je i bogata međunarodna suradnja. Fakultet danas surađuje s mnogobrojnim privatnim poduzećima te jedinicama lokalne i regionalne uprave.

Organizacija Fakulteta danas

Rad Fakulteta organiziran je u zavodima, katedrama, odsjecima i laboratorijima. Katedre su temeljne ustrojbene jedinice nastavnoga, znanstveno-istraživačkog i visokostručnog rada. U praksi više katedri čini zavod, u sklopu kojega se kao manje ustrojbene jedinice mogu osnovati odsjeci i laboratoriji. Na Geodetskome fakultetu ustrojena su tri zavoda i 14 katedri: Zavod za geomatiku (katedre za državnu izmjeru, geoinformatiku, hidrografiju, matematiku i fiziku, analizu i obradu geodetskih mjerenja te za satelitsku geodeziju), Zavod za kartografiju i fotogrametriju (katedre za fotogrametriju i daljinska istraživanja, geoinformacije te kartografiju) i Zavod za primijenjenu geodeziju (katedre za instrumentalnu tehniku, inženjersku geodeziju, organizacijsku teoriju i menadžment, upravljanje prostornim informacijama te za zemljomjerstvo). Unutar Zavoda za primijenjenu geodeziju djeluje i akreditirani Laboratorij za mjerenja i mjernu tehniku, gdje se osim osnovnih djelatnosti vezanih uz fakultetsku nastavu (terenska i laboratorijska nastava te pribavljanje podataka koji se rabe pri izradbi diplomskih, magistarskih i doktorskih radova) razvijaju nove metode i uređaji za ispitivanje i umjeravanje geodetskih instrumenata i pribora u skladu s međunarodnim i nacionalnim normama.













Posebna je fakultetska ustrojbena jedinica Opservatorij Hvar, osnovan 1972. Smješten je na južnoj obali otoka Hvara, iznad grada Hvara, na 238 m nadmorske visine, u povijesnoj utvrdi Napoleonu (Napoljun). Zadatak mu je prikupljanje materijala za razvoj znanstvene, istraživačke i nastavne djelatnosti u području geodezije i astrofizike. Posjeduje tri operabilna teleskopa i seizmološku postaju (nastalu u sklopu međunarodnoga projekta Seizmičnost balkanske regije, 1971–76). Zapošljava devet solarnih i stelarnih fizičara te članova tehničkog osoblja, koji održavaju teleskope i koriste se njima te sudjeluju u nacionalnim i međunarodnim znanstvenim projektima. Od 1977. Opservatorij objavljuje astrofizički znanstveni časopis The Hvar Observatory Bulletin (od 2005. → Central European Astrophysical Bulletin). Također, svake dvije godine organizira međunarodnu znanstvenu konferenciju The Hvar Colloqium na kojoj se prezentiraju recentna istraživanja iz područja astrofizike koja se potom objavljuju u znanstvenom časopisu Central European Astrophysical Bulletin.



















Znanost
Geodetski fakultet sudjelovao je u mnogim znanstvenim, znanstvenoistraživačkim i razvojnim projektima kojih su rezultati prepoznati unutar nacionalne i međunarodne zajednice. Prvi sveučilišni udžbenik iz geodezije Exercitationes Gaeodeticae na latinskom je jeziku objavio Martin Sabolović 1775. Nastavnik s Gospodarsko-šumarskog učilišta dr. → Vjekoslav Köröskénji objavio je 1874. prvi geodetski udžbenik na hrvatskom jeziku Geodäsija, a njegov nasljednik → Franjo Kružić udžbenike Fotogrametrija i praktični dio tahimetrije (1897) te Praktična geodezija ili zemljomjerstvo (1911). Od tada objavljene su mnoge knjige i udžbenici iz područja geodezije, kojih su autori uglavnom bili eminentni znanstvenici Geodetskoga fakulteta → Nedjeljko Frančula, → Miljenko Lapaine, → Zdravko Kapović i → Nikola Solarić.

Fakultet se danas sve više uključuje u programe Horizon 2020, Erasmus, te u projekte Europskih strukturnih fondova. Početkom 2019. Europski socijalni fond odobrio je Geodetskom fakultetu projekt Labirint (razvoj i unapređenje studijskih programa utemeljenih na standardima zanimanja i standardima kvalifikacija u domeni geodezije i geoinformatike). Fakultet organizira i mnogobrojne znanstvene skupove te objavljuje prigodne zbornike radova. Od 2002. izdaje i svoj Godišnjak u kojem donosi pregled svih djelatnosti Fakulteta te informacije o novim znanstvenim spoznajama. Zaposlenici Geodetskoga fakulteta svoje radove najčešće objavljuju u časopisima → Geodetski list, → Kartografija i geoinformacije te Central European Astrophysical Bulletin. Fakultet je suorganizator i sudionik svih znanstveno-stručnih skupova koje organiziraju → Hrvatsko geodetsko društvo i → Hrvatsko kartografsko društvo.

Od 2016. Geodetski fakultet predstavlja Hrvatsku u članstvu mreže Copernicus Academy, a od 2017. jedan je od 60 prvoimenovanih Copernicus relejnih centara (točaka). Kako je preuzeo ulogu koordinatora promidžbe programa Copernicus u Hrvatskoj, na Geodetskom je fakultetu osnovan Copernicus relejni ured (Copernicus Relay Office Croatia) kojemu je cilj informiranje korisnika o programu Copernicus i izgradnja proširene mreže korisnika njegovih podataka i servisa.

Nastava

Visokoškolska se nastava geodezije danas provodi kao preddiplomski, diplomski i poslijediplomski, doktorski ili specijalistički, sveučilišni studij geodezije i geoinformatike.

Preddiplomski sveučilišni studij omogućuje studentima stjecanje temeljnih znanja i vještina iz područja studijskog programa (uspostava geodetskih mreža, geodetska mjerenja, obradba i vizualizacija dobivenih podataka, upravljanje zemljišnim informacijama i geoinformacijskim sustavima), traje tri godine, a njegovim završetkom stječe se naziv sveučilišnog prvostupnika (baccalaureus) inženjera geodezije i geoinformatike (univ. bacc. ing. geod. et geoinf.). Diplomski sveučilišni studij traje dvije godine, a njegovim završetkom stječe se stručni naziv magistra inženjera geodezije i geoinformatike (mag. ing. geod. et geoinf.). Program se izvodi u dva usmjerenja – geodetskom i geoinformatičkom. Poslijediplomski doktorski studij traje tri godine, a njegovim završetkom stječe se akademski stupanj doktora tehničkih znanosti u polju geodezije. Poslijediplomski specijalistički program traje jednu godinu, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv sveučilišnog specijalista geodezije i geoinformatike.





