Objavljeno: .
Ažurirano: 14. siječnja 2022.

Marić, Luka (Papići kraj Sunje, 24. II. 1899 − Tisno, 17. VI. 1979), geološki inženjer, doajen iz područja petrografije u Hrvatskoj.

Diplomirao je prirodopis i kemiju na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu 1922. te doktorirao 1928. disertacijom Masiv gabra kod Jablanice na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Nakon usavršavanja u Nancyju i Parizu, zaposlio se 1925. kao kustos u Mineraloško-petrografskome muzeju u Zagrebu. Od 1931. radio je na Tehničkome fakultetu u Zagrebu (od 1957. Tehnološkome fakultetu, od 1964. → Rudarsko-geološko-naftnome fakultetu), gdje je od 1948. do umirovljenja 1969. bio redoviti profesor i predstojnik Zavoda za mineralogiju, petrologiju i ekonomsku geologiju. Predavao je kolegije Geologija, Mineralogija, Petrologija, Rudna ležišta i dr. Uz → Franju Hanamana i → Nikolu Belančića bio je osnivač Odsjeka za rudarstvo i metalurgiju Tehničkoga fakulteta u Zagrebu, preteče Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta. Znatno je pridonio osnivanju pojedinih zavoda Metalurško-tehnološkog odjela Tehnološkoga fakulteta u Sisku (→ Metalurški fakultet) 1960., gdje je predavao kolegije iz područja mineralogije (1960−61., 1968−69).

Bavio se geologijom, petrografijom i mineralogijom. S petrološkog i petrografskoga gledišta provodio je genetske studije i rješavao problematiku geneze magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena na području SFRJ. Na temelju kemijskih analiza svih do tada poznatih magmatskih stijena toga područja, proveo je sintezu petrokemijskih karakteristika magmatita u vremenu i prostoru i odredio osnovne karakteristike petrografskih provincija. Donio je prve cjelokupne mineraloške obradbe mineralnih parageneza boksita i zemlje crvenice i dokumentirana tumačenja njihove geneze.

Objavio je niz radova iz područja mineralogije, geokemije, morfologije stijena, bavio se trošenjem stijena, građevnim kamenom, pijescima, mineralnim vodama itd., te sastavio kritički pregled razvoja i stanja istraživanja minerala, stijena i rudišta u nas. Bio je začetnik moderne tehničke i inženjerske petrografije i geologije u Hrvatskoj, rješavajući mnoge probleme vezane uz gospodarske djelatnosti, poglavito u građevinarstvu.

Autor je djela Teoretska petrografija za studente prirodnih i tehničkih nauka (1946), Sistematska petrografija (1951), Minerali, stijene i rudna ležišta u našoj zemlji od prehistorije do danas (1974) i dr., temeljne literature iz područja petrografije u Hrvatskoj. Bio je predsjednik Hrvatskoga geološkog društva. Redoviti je član JAZU-a od 1963. Fosforni mineral pronađen 1976. u području Yukona u Sjevernoj Americi po njemu je dobio ime marićit.


Ostali podatci
Što pročitati?

Luka Marić. Ljetopis JAZU, 70(1964), str. 157−162.

Luka Marić 1899. − 1979. Spomenica preminulim akademicima, sv. 10., 1981.

In memoriam: Akademik Luka Marić. Geološki vjesnik, 33(1981), str. 283−286.

Iz arhive LZMK-a

B. Vujasinović, D. Domijan: MARIĆ, LUKA. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje, 2020.

Marić, Luka
Geološki inženjer, doajen i stručnjak za petrografiju u Hrvatskoj.

Opći podatci
Ime
Luka
Prezime
Marić
Mjesto i datum rođenja
Papići kraj Sunje, 24. 02. 1899.
Mjesto i datum smrti
Tisno, 17. 06. 1979.

Kategorije i područja