Objavljeno: .
Ažurirano: 28. lipnja 2022.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF), visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu osnovana 1964. Baštini dugogodišnju tradiciju i jedina je ustanova u Hrvatskoj koja izvodi visokoškolsku nastavu iz područja → rudarstva, → naftnog rudarstva i → geološkog inženjerstva te, uz Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, iz područja geologije.

Povijesni razvoj

Pretečom RGNF-a smatra se Odsjek za rudarstvo i metalurgiju → Tehničkoga fakulteta u Zagrebu (sv. 4) osnovan 1939., iako se početkom organizirane visokoškolske nastave iz područja rudarstva i geološkog inženjerstva u Hrvatskoj smatra utemeljenje Stolice i zavoda za mineralogiju i geologiju osnutkom Tehničke visoke škole 1919 (od 1926. Mineralogijsko-geologijski zavod). Utemeljitelji Odsjeka bili su → Nikola Belančić, predstavnik Odjela za rudarstvo Banovine Hrvatske, profesor → Franjo Hanaman, prvi starješina Odsjeka, te → Luka Marić, profesor na Tehničkome fakultetu. Odsjek za rudarstvo i metalurgiju postao je 1940. Rudarski odsjek, poslije i odjel te je nudio naobrazbu općih rudarskih inženjera. Koristio se dijelom prostorija Tehničkog fakulteta u Kačićevoj ulici 26.

Kako je rasla potreba za specijaliziranim kadrom, akademske godine 1949/50. u višim su semestrima studija utemeljeni rudarsko-pogonski smjer (s podjelom na ugljen i metale te naftu) i rudarsko-geološki smjer. Uvedena je i obvezna terenska nastava iz geodezije, petrografije s geologijom, geofizike i rudarskih mjerenja te geologije rudišta, i obvezna ljetna praksa u rudnicima, odn. terenskim geološkim istraživanjima.

Odsjek za rudarstvo i metalurgiju bio je u sastavu Tehničkoga fakulteta do 1956., kada je njegovom diobom nastao Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet koji je 1957. preimenovan u Tehnološki fakultet. Početkom 1962. jedinstveni Rudarski odjel reorganiziran je u tri odjela: Rudarski (smjerovi rudarstvo i geotehnika), Geološki (smjerovi rudarska geologija, geologija nafte i plina i geofizika te inženjerska geologija, hidrogeologija i tehnička petrografija) te Odjel za bušenje i pridobivanje nafte i plina. Tada je prvi put organiziran i poslijediplomski studij u okviru Geološkog odjela. Organizacijske su jedinice u to doba bile Zavod za rudarstvo, Zavod za rudarska mjerenja i primijenjenu geofiziku, Zavod za projektiranje, gospodarstvo i tehniku sigurnosti u rudarstvu, Zavod za mehanizaciju i automatizaciju u rudarstvu, Zavod za oplemenjivanje mineralnih sirovina, Zavod za mehaniku stijena i tehničku mehaniku, Zavod za mineralogiju, petrologiju i ekonomsku geologiju, Zavod za opću i primijenjenu geologiju, Zavod za bušenja na veliku dubinu i pridobivanje nafte, Zavod za fiziku naftnog sloja, podzemnu hidrauliku i transport nafte i plina, Zavod za rudarsku kemiju, Zavod za termodinamiku i strojarstvo, Katedra za matematiku, nacrtnu geometriju i fiziku te Katedra za društvene i ekonomske nauke i strane jezike.

Razlike u studijskim programima novoosnovanih odjela u odnosu na programe kemičara i biotehnologa objedinjenih u sklopu Tehnološkoga fakulteta dovele su do odluke o izdvajanju Rudarskog i Geološkog odjela te Odjela za bušenje i pridobivanje nafte i plina i osnivanje RNGF-a 1964. Nastava se odvijala u novoizgrađenoj zgradi u Pierottijevoj ulici, izgradnja koje je i pokrenuta za potrebe Rudarskog odjela. Jedinstveni studij prvog i drugoga stupnja trajao je devet semestara, a u desetom se izrađivao diplomski rad. Prvi dekan RGNF-a bio je akademik → Vladimir Majer.

Fakultetska zgrada u Pierottijevoj ulici, Zagreb

Godine 1974. su kao OOUR-i u okviru RGNF-a utemeljeni Institut za rudarstvo i geotehniku, Institut za primijenjenu geologiju i mineralne sirovine, Institut za naftno rudarstvo te Viša geotehnička škola u Varaždinu. Od 1977. su Institut za rudarstvo i geotehniku i Institut za naftno rudarstvo udruženi u OOUR Institut za rudarstvo, geotehniku i naftu.

Dekani Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta od 1964.
Dekan
Razdoblje
Vladimir Majer
1964−68.
Ivan Arar
1968−70.
Ljubo Golub
1970−72.
Rikard Marušić
1972−74.
Radmilo Protić
1974−76.
Branko Crnković
1976−78.
Ivo Steiner
1978−80.
Mihovil Vragović
1980−82.
Vladimir Abramović 1982−83.
Institut za rudarstvo, geotehniku i naftu Institut za primijenjenu geologiju i mineralne sirovine
Vladimir Abramović 1983−84. Vladimir Majer 1983−87.
Slavko Vujec 1984−86.

Krešimir Jelić

1986−92. Josip Tišljar 1987−90.
Darko Mayer 1990−91.
Josipa Velić 1991−92.
Krešimir Jelić
1992−96.
Darko Mayer
1996−2001.
Zdenko Krištafor
2001−05.
Goran Durn
2005−09.
Biljana Kovačević Zelić
2009−13.
Zoran Nakić
2013−19.
Kristijan Posavec od 2019.

Objedinjavanjem studija geologije na Sveučilištu u Zagrebu 1983., u zajednici s Geološkim odjelom Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, Institut za primijenjenu geologiju i mineralne sirovine RGNF-a organizirao je zajednički studij geologije s četiri smjera i usmjerenjima: Geologija i paleontologija (usmjerenje Geologija i Paleontologija), Mineralogija i petrologija, Geologija mineralnih sirovina i primijenjena geofizika (usmjerenja Rudna ležišta i Geologija nafte i primijenjena geofizika) i Inženjerska geologija i hidrogeologija.

Nazivi zavoda, a osobito nastavni planovi svih studija RGNF-a mijenjali su se tijekom godina u skladu s razvojem novih znanstvenih disciplina i potrebama gospodarstva. Od 1991. djelovao je kao znanstveno-nastavna organizacija u znanstvenim područjima rudarstva i geologije putem Odjela za rudarstvo, geotehniku i naftu s organizacijskim jedinicama Zavod za rudarstvo i geotehniku i Zavod za naftno rudarstvo, te Odjela za geologiju i mineralne sirovine s organizacijskim jedinicama Zavod za mineralogiju, petrologiju i ekonomsku geologiju i Zavod za inženjersku geologiju, hidrogeologiju i geologiju nafte i plina. Organizacijske jedinice na razini Fakulteta bile su Katedra za opće predmete i Dekanat.

Suvremena nastavna i znanstvenoistraživačka djelatnost

Rudarsko-geološko-naftni fakultet visoko je učilište u sastavu Sveučilišta u Zagrebu koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije te se bavi znanstvenim i stručnim radom u znanstvenom području tehničkih (polje Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo) i prirodnih (polje Geologija) znanosti.

Ustrojstvo i znanstvenoistraživački rad

Znanstvenonastavna i stručna djelatnost RGNF-a danas se odvija u sedam zavoda i na Katedri za zajedničke nastavne predmete.

Ispitivanje hidro-termo-mehaničkih utjecaja na stijenu u rudniku sv. Barbara u Rudama kraj Samobora

Zavod za rudarstvo i geotehniku baštini djelatnost nekadašnjeg Rudarskog odjela te objedinjuje rudarske i druge srodne tehničke discipline. U znanstvenom smislu obuhvaća problematiku iskorištavanja mineralnih sirovina (posebno → kamena), stabilnosti stijenskih masa, primjene tehnika oplemenjivanja mineralnih sirovina u recikliranju i obradbi otpada, trajnosti i uporabljivosti prirodnih i geosintetičkih materijala u odlagalištima, mjerenja u rudarstvu, izradbe automatiziranih mjernih sustava, industrijskih eksploziva i detonatora protueksplozijske zaštite, zaštite od ionizirajućeg zračenja, gospodarenja otpadom i radioaktivnim otpadom. U suradnji s gospodarstvom djelatnici Zavoda bave se izradbom projektne dokumentacije i nadzorom rudarskih, geotehničkih i bušačko-minerskih radova, kao i radova iz područja oplemenjivanja mineralnih sirovina i rušenja objekata miniranjem. U sklopu Zavoda provode se i laboratorijska istraživanja i analize stijena i tala, kao i stabilnosti stijenskih i zemljanih kosina, ispitivanje i atestiranje gospodarskih eksploziva, inicijalnih sustava i sredstava, pirotehničkih proizvoda i dr.

Početci Zavoda za geofizička istraživanja i rudarska mjerenja sežu u razdoblje 1940−42. kada je na Tehničkome fakultetu uz ostale osnovana Katedra za rudarsko mjerenje i geofizičko istraživanje. Znanstveni i stručni rad zaposlenika Zavoda odnosi se na geofizička istraživanja u okviru strukturno-geoloških istraživanja, hidrogeoloških te geotehničkih i inženjersko-geoloških istraživanja pri gradnji prometnica i drugih velikih građevinskih zahvata, istraživanja termalnih i geotermalnih voda te pitke vode u aluvijalnim i krškim terenima, istraživanja i razradbe ležišta ugljikovodika i krutih mineralnih sirovina, istraživanja okoliša i nadgledanja u zaštiti okoliša, arheoloških istraživanja za otkrivanje i zaštitu arheoloških lokaliteta pri građevinskim zahvatima, izvođenja inženjersko-geodetskih mjerenja te mjerenja deformacija, izvođenja rudarsko-mjeračkih radova na površini i u podzemlju, poput trasiranja tunela i drugih podzemnih prostorija.

Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo razvio se iz Stolice i zavoda za mineralogiju i geologiju koja je bila u sastavu Tehničke visoke škole od utemeljenja 1919. Znanstveni interes djelatnika Zavoda obuhvaća područje hidrogeologije i inženjerske geologije te temeljnih geoloških i naftnogeoloških istraživanja, poput utvrđivanja dinamike tečenja podzemnih voda te geometrije, hidrauličkih svojstava i rubnih uvjeta vodonosnika, modeliranja podzemnih voda, kvantifikacije eksploatacijskih zaliha i kakvoće podzemnih voda, projektiranja načina zahvata podzemnih voda radi optimalnoga korištenja i zaštite, analiza geohazarada (erozija, klizanje, seizmičko i geotehničko mikrozoniranje), istraživanja naftnogeoloških sustava s pomoću računalnih, geostatičkih i geomatematičkih metoda, istraživanja potencijala za geološko uskladištenje ugljikova dioksida u sklopu mjera ublažavanja klimatskih promjena, geološkoga kartiranja i strukturno-geoloških istraživanja za potrebe izradbe većih infrastrukturnih projekata i dr.

Automatizirani Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek

Zavod za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovine također baštini tradiciju Stolice i zavoda za mineralogiju i geologiju od samih početaka visokoškolske nastave iz područja tehničkih znanosti u Hrvatskoj. Područja znanstvenog interesa djelatnika Zavoda usko su vezana uz mineralne sirovine, mineralogiju, petrologiju magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena, sedimentologiju, geokemiju i biogeokemiju, tehničku petrografiju, geoarheologiju, arheometriju i zaštitu okoliša. Obuhvaćaju mineraloška, geokemijska, hidrogeološka, pedološka te inženjersko-geološka istraživanja tala u blizini poznatih izvora onečišćenja, geokemijska i mineraloška istraživanja tala, paleotala i industrijskih minerala, mineralogiju glina i okoliša, istraživanja i analize strukturno-teksturnih, petrografskih i tehničko-tehnoloških značajki arhitektonsko-građevnoga kamena s obzirom na djelovanje egzogenih i endogenih čimbenika, geokemijskog inženjerstva u zaštiti okoliša, povezanosti mineraloških ležišta i magnetizama i dr.

Zavod za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku ustrojen je 1962. pod nazivom Odjel za bušenje i pridobivanje nafte i plina. Bavi se problematikom razvoja naftne industrije, plinskoga sektora i ostalih djelatnosti iz područja naftne tehnologije, istraživanja i bušenja ugljikovodika i energetike. Područja su znanstvenog i stručnog interesa djelatnika Zavoda istraživanja i razradbe ležišta ugljikovodika i geotermalnih ležišta te građa i karakteristike kolektorskih stijena ugljikovodika, zatim projektiranje, izradba, opremanje i održavanje bušotina, projektiranje i inženjering naftnih i plinskih industrijskih postrojenja, proizvodnja, obradba, sabiranje i transport te skladištenje nafte i plina, eksploatacija geotermalne energije, gospodarenje podzemnim vodama vezanima uz ležišta ugljikovodika, mjerenje i nadzor onečišćenja te zaštita okoliša u naftnome rudarstvu, ekonomika iskorištavanja nafte i plina, energetska geopolitika, kao i analize energetskih tržišta.

Djelatnost Zavoda za kemiju započela je osnivanjem Odsjeka za rudarstvo i metalurgiju 1939. kada su u nastavni plan uvedeni kolegiji iz područja kemije, a Zavod za rudarsku kemiju osnovan je uoči početka II. svj. rata u Hrvatskoj. Područje znanstvenog istraživanja zaposlenika Zavoda uključuje koroziju i zaštitu metala ekološki prihvatljivim inhibitorima, razvoj elektrokemijskih metoda za karakterizaciju organske tvari u atmosferi, primjenu elektrokemijskih metoda za kvalitativnu i kvantitativnu karakterizaciju površinski aktivnih tvari u različitim vodenim sustavima, i dr.

Zavod za matematiku, informatiku i nacrtnu geometriju sljednik je Katedre za matematiku aktivne od samih početaka RGNF-a. Znanstveni su interes djelatnika Zavoda C*-algebre, Hilbertovi C*-moduli, sintetička geometrija, geometrija euklidske ravnine i neeuklidskih ravnina, konstruktivna projektivna geometrija, matematičko modeliranje, matematička analiza i homogenizacija višefaznog toka fluida kroz poroznu sredinu, fizika plazme i astrofizika, planetologija, zaštita okoliša (svjetlosno i elektromagnetsko zagađenje) i dr.

Studijski programi

Usklađivanjem studijskih programa s Bolonjskim procesom na Fakultetu su organizirani preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studiji. Trogodišnji preddiplomski studij izvodi se u tri programa, odn. Rudarstvo, Geološko inženjerstvo i Naftno rudarstvo.

Dvogodišnji ciklus diplomskoga obrazovanja nudi četiri sveučilišna diplomska studija s ukupno devet smjerova: Rudarstvo (smjerovi Rudarstvo, Geotehnika i Zbrinjavanje i odlaganje otpada), Geološko inženjerstvo (smjerovi Hidrogeologija i inženjerska geologija, Geologija okoliša), Geologija (smjer Geologija mineralnih sirovina i geofizička istraživanja) te Naftno rudarstvo (smjerovi Opće naftno rudarstvo, Energetika i Zaštita okoliša u naftnom rudarstvu).

Poslijediplomski doktorski studij interdisciplinaran je i objedinjuje tehničke i prirodne znanosti. Pruža mogućnost upisa četiriju modula, odn. Rudarstva, Naftnog rudarstva i Geološkog inženjerstva u svrhu stjecanja akademskoga stupnja doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti, te modula Geologija za stjecanje akademskoga stupnja doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti.

Fakultet provodi programe cjeloživotnog obrazovanja, od kojih se posebno ističu Ljetna škola naftnog rudarstva (Petroleum Engineering Summer School, PESS) od 1987., Inženjerski seminar iz protueksplozijske zaštite električnih i neelektričnih uređaja i instalacija (PEX Seminar) od 1999. i Dubrovnik International ESEE Mining school (DIM ESEE) od 2016.

Znanost i nakladništvo

Znanstvenom, stručnom i nastavnom razvoju Fakulteta pridonijeli su mnogi istaknuti profesori. Ističu se redoviti članovi → Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU; sv. 4), akademici → Goran Durn, → Ivan Jurković, → Velimir Kranjec, → Vladimir Majer, L. Marić, → Josip Tišljar, → Igor Vlahović i → Mirko Zelić, članovi suradnici HAZU-a → Antun Magdalenić, L. Palinkaš, → Eduard Prelogović, → Josip Sečen, I. Sondi i → Olga Šarc-Lahodny, te članovi → Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (sv. 4) → Gordan Bedeković, → Nediljka Gaurina-Međimurec, → Biljana Kovačević Zelić, → Trpimir Kujundžić, Davorin Matanović, → Branko Salopek, Ivan Tomašić, → Darko Vrkljan.

Počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu dodijeljeno je → Mladenu Hudecu, I. Jurkoviću, → Ivanu Kolinu, V. Majeru, → Darku Mayeru, → Ivi Steineru, → Josipi Velić, → Slavku Vujecu, a → Branko Crnković, → Ifet Ibrahimpašić, A. Magdalenić i E. Prelogović dobitnici su Državne nagrade za znanost.

Fakultet od 1989. izdaje znanstveni časopis → Rudarsko-geološko-naftni zbornik koji objavljuje znanstvene i stručne radove iz područja tehničkih (rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo) i prirodnih znanosti (geoznanosti).


Ostali podatci
Što pročitati?

Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Spomenica (1939–1969). Zagreb, 1971.

Prvih 90 godina Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 2009.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet. U: Sveučilište u Zagrebu 350 godina: 1669. − 2019. Zagreb, 2019., str. 235−237.