Objavljeno: .
Ažurirano: 8. lipnja 2022.

Metalurški fakultet (MF), visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova iz Siska u sastavu Sveučilišta u Zagrebu osnovana 1978. Jedina je visokoobrazovna institucija u RH koja djeluje u području → metalurgije.

Fakultetska zgrada u Sisku

Povijesni razvoj Metalurškoga fakulteta

Do osnivanja 1978.

Visokoškolska nastava iz područja metalurgije u RH započela je osnivanjem Kemičko-inženjerskog odjela Tehničke visoke škole u Zagrebu 1919 (→ Tehnički fakultet u Zagrebu; sv. 4). Prvi nastavnik iz područja metalurgije i osnivač Zavoda za anorgansku kemijsku tehnologiju i metalurgiju (1922) bio je → Franjo Hanaman. Prve aktivnosti vezane uz institucionalizaciju visokoškolske nastave iz područja metalurgije započele su 1958., a akademske godine 1960/61. započela je nastava na novoosnovanima Metalurškom odjelu i Tehnološko-pogonskom odjelu za naftu u Sisku, u sastavu tadašnjega Tehnološkoga fakulteta u Zagrebu. Profesori i stručnjaci matičnoga fakulteta u Zagrebu sisačkim su kolegama pružali potporu izravnim sudjelovanjem u izvođenju nastave, organizaciji i formiranju laboratorija te izobrazbi nastavnoga kadra. Nakon preustroja Tehnološkoga fakulteta 1963. visokoškolska se nastava u Sisku odvijala na Metalurškom i Kemijsko-tehnološkom odjelu za naftu, a 1974. ukinuti su dotadašnji odjeli u Sisku, te je rad Metalurškog odjela nastavio OOUR Metalurško inženjerstvo, kao jedan od šest OOUR-a Tehnološkoga fakulteta.

Metalurški fakultet (od 1978)

Novi preustroj, kao posljedica društvenih kretanja, a radi pronalaženja organizacijskog oblika povezivanja visokoškolskog obrazovanja u području metalurgije i znanstvenoistraživačkoga rada, slijedio je 1978–79. Tada su integrirani OOUR Metalurško inženjerstvo Tehnološkoga fakulteta u Zagrebu i dotadašnji Institut za metalurgiju → Željezare Sisak, te je nastao RO Institut za metalurgiju u sastavu SOUR-a Metalurškog kombinata (MK) Željezare Sisak. RO Institut za metalurgiju sastojao se od OOUR-a Metalurški fakultet i OOUR-a Tehničko-uslužne djelatnosti te Radne zajednice (RZ) za opće poslove. Integracija je omogućila veću potporu u organizaciji i financiranju nastavnoga, znanstvenog i stručnoga rada, dok je Metalurški fakultet kadrovski ojačao, dobio više laboratorija i prostora. Znanstveno-nastavno vijeće Metalurškoga fakulteta konstituirano je 3. XI. 1978., a 1. II. 1979. Metalurški fakultet postao je jedan od 56 samostalnih članova Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1989. preobrazbom SOUR-a MK-a Željezare Sisak RO Institut za metalurgiju postao je istraživačko-razvojni institut (IRI d. o. o.) s Metalurškim fakultetom kao ustrojbenom jedinicom toga poduzeća (1989−91), ujedno i članom Sveučilišta u Zagrebu. Metalurški fakultet je konačno 1. VI. 1991. postao samostalna znanstveno-nastavna organizacija Sveučilišta u Zagrebu. Promjenom unutarnje organizacije Fakulteta 1991. rad se organizirao putem Zavoda za materijale i Zavoda za metalurgiju. Tijekom razvoja Fakulteta, broj i naziv katedri i zavoda mijenjao se u skladu s brojem nastavnih predmeta, nastavnika i suradnika.

Ustroj i znanstvenoistraživački rad Metalurškoga fakulteta

Temeljne ustrojbene jedinice danas čine Zavod za procesnu metalurgiju (predstojnica Anita Begić Hadžipašić), Zavod za mehaničku metalurgiju (Ivan Jandrić) i Zavod za fizičku metalurgiju (Stjepan Kožuh), koji obuhvaćaju sedam laboratorija i Katedru za matematiku i informatiku, uz upravu Fakulteta (dekanat), tajništvo, te Centar za ljevarstvo – SIMET.

U Zavodu za procesnu metalurgiju izvodi se nastava kolegija iz područja kemije, teorijskih kolegija bitnih za metaluršku struku te niza specijalističkih metalurških kolegija. Područje je njegova znanstvenoistraživačkoga rada proizvodnja željeza i čelika, oblikovanje metala lijevanjem, ispitivanje otpornosti metalnih materijala na različite oblike korozije, određivanje strukture i svojstava ugljičnih materijala te izdvajanje metalnih elemenata iz siromašnih sirovina. U njegovu su sastavu Laboratorij za željezo, čelik i ljevarstvo, Laboratorij za kemiju, hidrometalurgiju i korozijska ispitivanja te Laboratorij za industrijsku ekologiju.

U Zavodu za mehaničku metalurgiju izvodi se nastava iz strojarskih kolegija, kolegija vezanih uz toplotehničke procese, industrijske uređaje i peći te kolegija iz područja plastične preradbe, ispitivanja i kontrole metalnih materijala. Njegova znanstvenoistraživačka djelatnost obuhvaća istraživanja prijenosa topline, ispitivanje plastičnosti metalnih materijala, numeričke analize, ispitivanja materijala i dr. U sastavu Zavoda djeluju Laboratorij za obradbu kovina deformiranjem te Laboratorij za toplotehniku i strojarstvo.

U Zavodu za fizičku metalurgiju izvodi se nastava iz fizike i matematike te kolegija iz područja fizičke metalurgije kao što su Fizikalna metalurgija, Termodinamika slitina, Površinska obrada, Tehnike spajanja i razdvajanja i dr. Znanstvenoistraživačka djelatnost usmjerena je na istraživanja metalnih materijala s mikrostrukturnoga gledišta te uspostavljanje međusobne ovisnosti između mikrostrukture i uporabnih svojstava. U sastavu Zavoda djeluju Laboratorij za fiziku i strukturna ispitivanja i Laboratorij za razvoj i primjenu materijala, te Katedra za matematiku i informatiku koja uz pružanje znanja iz matematičkih znanosti i osnova korištenja računalom omogućava rješavanje matematičkih problema na projektima u okviru znanstvenoistraživačke djelatnosti Fakulteta.

Centar za ljevarstvo – SIMET Metalurškoga fakulteta bavi se rekonstrukcijom i prilagodbom postojeće istraživačke infrastrukture te nabavom i uspostavom visokosofisticirane opreme radi poboljšanja istraživačkih kapaciteta i unapređenja nastavnih metoda primjenom suvremenih tehnologija. Potiče jačanje poveznica između znanstveno-istraživačkoga sektora i gospodarstva uz kontinuiranu naobrazbu znanstvenoistraživačkog osoblja radi podizanja sposobnosti za prijenos znanja i tehnologija.

Studijski programi

Metalurški fakultet provodi preddiplomske sveučilišne studije Metalurgija (smjerovi Metalurško inženjerstvo i Industrijska ekologija) i Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš, diplomski sveučilišni studij Metalurgija (usmjerenja Metalurško inženjerstvo i Industrijska ekologija), preddiplomski sveučilišni stručni izvanredni studij Ljevarstvo, poslijediplomski sveučilišni studij Metalurgija i poslijediplomski doktorski studij Strojarstvo, brodogradnja, zrakoplovstvo, metalurgija. Preddiplomski studij traje tri godine (180 ECTS bodova), a završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišnoga prvostupnika inženjera metalurgije ili sigurnosti, zdravlja na radu i radnog okoliša. Diplomski studij traje dvije godine (sa 120 ECTS bodova), a završetkom studija stječe se akademski naziv magistra inženjera metalurgije. Preddiplomski sveučilišni stručni izvanredni studij traje pet semestara (150 ECTS bodova), a završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišnoga pristupnika ljevarstva. Metalurški fakultet, uz izvođenje vlastita poslijediplomskoga studija, zajedno sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje izvodi sveučilišni poslijediplomski doktorski studij Strojarstvo, brodogradnja, zrakoplovstvo, metalurgija. Poslijediplomski studiji traju tri godine (180 ECTS bodova), a njihovim završetkom stječe se akademski stupanj doktora znanosti iz polja metalurgije.

Mineraloška zbirka

Mineraloška zbirka

Nakladništvo

Odjeli u Sisku Tehnološkoga fakulteta u Zagrebu bili su suizdavač časopisa → Metalurgija s Društvom inženjera i tehničara Sisak i Institutom za metalurgiju (1965−78), a Metalurški fakultet bio je izdavač (1979−84; 1991) i suizdavač (1992−94) istoga časopisa s → Hrvatskim metalurškim društvom.

Kadar

Od osnutka Metalurškog odjela u Sisku 1960. istaknuli su se mnogobrojni nastavnici u znanstvenom, nastavnom, stručnom i organizacijskom dijelu rada današnjega Metalurškoga fakulteta. Prvi starješina Odjela u sastavu zagrebačkoga Tehnološkoga fakulteta bio je → Marijan Laćan, a prvi dekan Fakulteta → Vladimir Logomerac.

Nositelji čelnih dužnosti Metalurškoga fakulteta
Starješine Metalurškog odjela (1960−73)
Nositelj Razdoblje
Marijan Laćan 1960−61; 1964−66.
Boris Prohaska 1961−62.
Egon Bauman 1962−64; 1967−68.
Pavle Pavlović 1966−67.
Darko Maljković 1968−70.
Pero Horvat 1970−73.
Predsjednici Znanstveno-nastavnoga vijeća odjelâ i Nastavnoga vijeća studija metalurgije (1973−78)
Pavle Pavlović 1972−75.
Ante Markotić 1975−78.
Dekani Metalurškoga fakulteta (od 1978)
Vladimir Logomerac 1978−80.
Pavle Pavlović 1980−84.
Josip Krajcar 1984−86.
Darko Maljković 1986−90.
Ilija Mamuzić 1990−97.
Ante Markotić 1997−2001.
Josip Črnko 2001−05.
Prošper Matković 2005−09.
Faruk Unkić 2009−13.
Ladislav Lazić 2013−17.
Zdenka Zovko Brodarac od 2017.

 

Ističu se i profesori koji su sudjelovali u sastavu institucionalnih sastavnica visokoga školstva metalurgije u Sisku kao redoviti članovi → Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (sv. 4) → Ivan Jurković, → Miroslav Karšulin, → Luka Marić. Također se ističu redoviti članovi i članovi emeritusi → Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (sv. 4) → Josip Črnko, → Darko Maljković, → Ante Markotić i članica suradnica Zdenka Zovko Brodarac. Dobitnik Nagrade za životno djelo i Godišnje nagrade za znanost (→ državne nagrade za znanost; sv. 4) bio je V. Logomerac, a svojim nastavnim, znanstvenim, stručnim i publicističkim radom ističu se i → Lujo Chloupek, → Mirko Gojić, Pero Horvat, → Josip Krajcar, → Ladislav Lazić, → Ilija Mamuzić, → Prošper Matković, → Pavle Pavlović, → Faruk Unkić i dr.


Ostali podatci
Vidi još...
Što pročitati?

Metalurški fakultet u Sisku. 40. obljetnica visokoškolske nastave metalurgije (1960. – 2000.). Sisak, 2000.

Pedeset godina studija metalurgije. Monografija 1960−2010. Sisak, 2010.

M. Gojić: Metalurški fakultet. U: Sveučilište u Zagrebu 350 godina: 1669. – 2019. Zagreb, 2019., str. 214−218.

M. Gojić: Razvoj znanstvenog polja metalurgije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1960. do 2020. godine. Kemija u industriji, 70(2021) 5–6, str. 293–310.

Metalurški fakultet

Visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu osnovana 1979.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Sisak
Godina osnutka
1979.
Prijašnji nazivi

Metalurški odjel (1960−74)

OOUR Metalurško inženjerstvo (1974−78)

RO Institut za metalurgiju (1979−89)

Istraživačko razvojni institut (1989−91)

Povezani časopisi
Povezana poduzeća

Kategorije i područja
Kategorija
Područje