Autor: A. Mešić
Objavljeno: .
Ažurirano: 27. travnja 2021.

pesticidi, u poljoprivredi, kemijski ili biološki agensi namijenjeni suzbijanju organizama koje ljudi smatraju štetnima (štetni organizmi). Prema području primjene podijeljeni su na sredstva za zaštitu bilja i biocide.

Vrste

Sredstva za zaštitu bilja pesticidi su koji se najviše rabe. Namjena im je zaštita bilja i biljnih proizvoda od štetnih organizama (štetne životinje ili štetnici, biljni patogeni, korovi) ili sprečavanje djelovanja takvih organizama, suzbijanje ili sprečavanje neželjenog rasta bilja i djelovanje na životne procese bilja na drugačiji način od hranjivih tvari (npr. regulatori rasta bilja – auksin, citokinini, giberelini, etilen, apscizinska kiselina). Prema ciljanim skupinama štetnika, sredstva za zaštitu bilja rabe se za suzbijanje kukaca (insekticidi), grinja (akaricidi), nematoda (nematocidi), mekušaca (moluskocidi), puževa (limacidi), ptica (avicidi), glodavaca (rodenticidi), gljiva (fungicidi), bakterija (baktericidi), korova (herbicidi); zajednički naziv za sva sredstva namijenjena suzbijanju životinja je zoocidi. Sredstva za odvraćanje (repelenti) ptica su korvifugi. Sredstva za suzbijanje užih skupina štetnih organizama su, npr. insekticidi za suzbijanje lisnih uši (aficidi), ličinki kukaca (larvicidi), odraslih jedinki (adulticidi) i jaja kukaca (ovicidi); rodenticidi za suzbijanje krtica (talpicidi) i zečeva (leporicidi); herbicidi za suzbijanje trava ili monokotiledonih (uskolisnih) korova (graminicidi), šuma (silvacidi), drveća i grmlja (arboricidi), sredstva koja izazivaju sušenje biljaka (desikanti) ili opadanje lišća (defolijanti); fungicidi za suzbijanje uzročnika sive plijesni (botricidi), pepelnice (erisificidi), plamenjače (peronosporicidi) i dr.

Biocidi se rabe za kontrolu organizama koji su štetni za zdravlje ljudi i životinja, ili štete prirodnim ili proizvedenim materijalima. Namjena im je uništiti, odvratiti, učiniti bezopasnim, spriječiti djelovanje, odn. nadzirati bilo koji štetni organizam, na bilo koji način, osim čisto fizičkim ili mehaničkim djelovanjem. U biocide spadaju sredstva za dezinfekciju i opću uporabu, konzervansi, sredstva za suzbijanje nametnika i ostali biocidi.

Razvoj

Prva primjena insekticida zabilježena je prije 4500 godina kada su Sumerani sumpornim spojevima suzbijali kukce i grinje, dok su Kinezi prije 3200 godina živinim i arsenovim spojevima suzbijali uši glave i tijela. Biljka buhač (Tanacetum cinerariifolium, Pyrethrum cinerariifolium) se, zahvaljujući piretrinu koji sadržava, rabi kao prirodni insekticid više od 2000 godina. Mješavina modre galice i vapna (tzv. bordoška juha) rabi se kao fungicid od sredine XIX. st., kada se javlja i industrijski sintetizirani insekticid i rodenticid bakrov(II)-acetoarsenit (tzv. Paris green). Rani tvornički pripravljeni organski insekticidi i fungicidi bili su nusproizvodi industrijskih procesa – nitrofenoli, klorfenoli, kreozot, naftalen i petrolejska ulja, dok su se kao herbicidi rabili amonijev sulfat i natrijev arsenat. Zbog visoke doze u primjeni, toksičnosti i fitotoksičnosti te slabe selektivnosti, od 1940-ih počeli su ih zamjenjivati mnogi novi spojevi, od kojih su najpoznatiji insekticid diklor-difenil-trikloretan (DDT), herbicid 2,4-diklorfenoksiacetat (2,4-D) i fungicid kaptan. DDT se uspješno rabio za zaštitu bilja od kukaca, ali i kao biocid koji je sačuvao milijune ljudskih života uništavajući kukce vektore uzročnika malarije, žute groznice i tifusa. Njegova neselektivna i prekomjerna primjena te iznimna perzistentnost (spora razgradnja) doveli su do zabrane 1970-ih, kada su klorirane ugljikovodike zamijenili sintetski piretroidi. U 1960-ima pojavio se insekticid klorpirifos, a 1970-ih i 1980-ih glifosat i herbicidi na osnovi sulfonilureje i imidazolinona, te insekticidi avermektini i biološki pesticidi na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis. Organski fungicidi su se snažno razvijali tijekom 1960-ih (mankozeb) i 1970-ih (triazoli). Anorganski fungicidi na osnovi bakra i sumpora primjenjuju se i danas. Od 1990-ih se na tržištu javljaju neonikotinoidni insekticidi, ali i genetički modificirane ratarske kulture tolerantne na herbicid glifosat, a poslije i na glufosinat. U zaštiti od štetnih kukaca rabe se i genetički modificirane biljke koje sadržavaju gene iz bakterije B. thuringiensis odgovorne za sintezu insekticidnih endotoksina (→ genetički modificirani organizmi). Zbog brige o zaštiti okoliša i ljudskoga zdravlja, u današnje se doba velika pozornost poklanja pesticidima, uporaba kojih je regulirana strogim propisima. Mnoge tvari koje su nekoć bile u širokoj uporabi danas su zabranjene, a razvoj se usmjerava na manje štetne tvari.

Sastav i svojstva

Formulacije pesticida su stabilne mješavine jedne ili više pesticidno aktivnih tvari i inertnih tvari u obliku u kojem dolaze na tržište. Osim kemijskih, aktivne tvari pesticida često su prirodnoga podrijetla – živi organizmi, produkti njihova metabolizma ili ekstrakti živih organizama i virusi. Biološkim sredstvima smatraju se samo živi organizmi ili njihovi dijelovi koji se izravno rabe u suzbijanju štetnih organizama. Biotehnička sredstva nastaju manipulacijom živim organizmima, njihovim dijelovima ili njihovim proizvodima radi dobivanja pesticida.

U najznačajnija svojstva sredstava za zaštitu bilja ubrajaju se otrovnost i sistemičnost. Otrovnost ne ovisi o podrijetlu aktivne tvari, jer nisu svi kemijski pesticidi otrovniji od bioloških i biotehničkih. Aktivne tvari koje se biljkom translociraju kroz ksilem ili floem nazivaju se sistemičnim sredstvima, dok se one aktivne tvari koje nemaju to svojstvo nazivaju kontaktnim sredstvima za zaštitu bilja. Inertne tvari u formulaciji pesticida djeluju kao ublaživači ili sinergisti aktivne tvari. One unapređuju fizikalno-kemijska, a katkad i toksikološka svojstava aktivne tvari, te olakšavaju njezinu primjenu. Inertne tvari su različita otapala, tenzidi, razrjeđivači i nosači, disperzenti i dezintegranti, antikoagulanti, puferi, stabilizatori, adhezivi, aktivatori, emulgatori i dr. Formulacije pesticida prilagođene su svojstvima aktivnih tvari, ali i biljkama koje se štite, štetnim organizmima koje suzbijaju i tehnici primjene (aplikacije) pesticida. Pesticidi se primjenjuju u tekućem ili u krutom (suhom) obliku. Najčešće formulacije za izravnu aplikaciju u krutom obliku su prašivo (kratice formulacija DP i P), prašivo za suho tretiranje sjemena (DS), granule (GR i G) i tablete za izravnu aplikaciju (DT). Većinu formulacija pesticida potrebno je prije aplikacije pomiješati s vodom (obično 200–1000 l/ha) radi ravnomjerne distribucije kapljica pesticida, kojih je doza samo nekoliko grama (mililitara) do nekoliko kilograma (litara) po hektaru. Za to se rabe tekuće formulacije: topivi koncentrat (SL), koncentrirana suspenzija (SC), koncentrat za emulziju (EC), suspo-emulzija (SE) i dr., ali i krute formulacije: vododispergirajuće (močivo) prašivo (WP i WP-SB), vodotopivo prašivo (SP), vododispergirajuće granule (WG i WG-SB), vodotopive granule (SG) i vodotopive tablete (ST) i dr. U novije doba razvijaju se i nanopesticidi te pesticidi koji djeluju na interferenciju RNK štetnog organizma.

Pesticidi u Hrvatskoj

Početci sustavne promidžbe uporabe pesticida u hrvatskoj poljoprivredi vežu se uz osnutak → Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva 1941. te pokretanje časopisa → Gospodarski list 1842., koji je npr. poticao uporabu modre galice u zaštiti sjemena žitarica. Istodobno se proizvodnja dalmatinskog buhača u našem priobalju proširila toliko, da je postala značajna i u svjetskim razmjerima.

Ipak, u Hrvatskoj je sinteza vlastitih aktivnih tvari modernih pesticida dugo bila slabo razvijena. Stoga su se na tržištu prodavali uvozni proizvodi ili su domaći proizvođači na os


Ostali podatci
Vidi još...
Što pročitati?

R. Kurbel: Rezultati primjene pesticida kemijske industrije Radonja Sisak. Agronomski glasnik, 15(1965) 11–12, str. 724–736.

S. Keglević, I. Čizmić: Povijesni razvoj istraživanja i mjera za proizvodnju nezaraženog sjemena u Hrvatskoj. Sjemenarstvo 10(1993) 6, str. 443–456.

M. Bule: Chromos – Agro d. d. Glasnik AMACIZ, (1998) 19, str. 3–4.

B. Burazor, B. Milutinović: Monografija Radonja, kemijska industrija Sisak. 1946.–1988. URL: http://radonja.blogspot.com/ (15. 12. 2020)

Ž. Dević: Osnivanje i razvojni put Kemijske industrije Radonja, danas Herbos d. d. Sisak. Glasnik AMACIZ, (1997) 18, str. 1–3.

Iz arhive LZMK-a

Ž. Malojčić: PESTICIDI. Tehnička enciklopedija, sv. 10, 1986., str. 237–249.

pesticidi
Primjena fungicida na nasadu krumpira, 2020.


Kategorije i područja