precizna poljoprivreda, koncept upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom utemeljen na uporabi geoinformacijskih tehnologija, ponajprije globalnih navigacijskih satelitskih sustava (GNSS) i daljinskih istraživanja (engl. Remote Sensing). Cilj je precizne poljoprivrede postizanje učinkovitije proizvodnje, održive profitabilnosti, ostvarivanje kvalitetnijih proizvoda i smanjenje onečišćenja okoliša reduciranom primjenom gnojiva i pesticida.

Konvencionalni pristup biljnoj proizvodnji utemeljen je na pretpostavci da je cijela poljoprivredna površina homogena u pogledu fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava. Pritom se ne uzimaju u obzir neizbježne varijabilnosti unutar poljoprivrednih čestica, pa jednaka primjena sredstava dovodi do viška ili manjka hranjiva na različitim dijelovima tla. Da do toga ne bi došlo, uvodi se precizna poljoprivreda koja uvažava heterogenost usjeva i svojstava tla na svim dijelovima poljoprivredne površine. Takav pristup omogućava prilagodbu pri izvođenju agrotehničkih operacija kako bi se na cijeloj površini stvorili ujednačeni i optimalni uvjeti za rast i razvoj usjeva. Takvo upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom omogućuje kvalitetniji proizvod i financijsku uštedu (pri agrotehničkim operacijama, melioracijskim zahvatima, sjetvi, gnojidbi, zaštiti usjeva od bolesti, štetnika i korova te žetvi).

Istraživanja vezana uz preciznu poljoprivredu u Hrvatskoj započela su 1998. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku (danas → Fakultet agrobiotehničkih znanosti), gdje se istraživački tim AgroGIT – tehnički i tehnološki sustavi biljne proizvodnje, GIS i zaštita okoliša, predvođen Mladenom Jurišićem i Tomislavom Henglom, bavio implementacijom geoinformacijskih tehnologija u poljoprivrednoj praksi. Početkom 2000. istraživanja u preciznoj poljoprivredi započela su i na → Agronomskom fakultetu u Zagrebu, pod vodstvom Stjepana Husnjaka i Matka Bogunovića. Školovanje mladih inženjera iz područja precizne poljoprivrede danas se odvija isključivo na tim dvama fakultetima.

Teorijske prednosti precizne poljoprivrede poznate su u Hrvatskoj, no njihov potencijal u poljoprivrednoj praksi još uvijek nije dovoljno iskorišten. Prvu implementaciju precizne poljoprivrede na većem području ostvarilo je → Belje (20 000 ha) 2005., a danas je uspješno primjenjuju i → Žito (22 000 ha), → Vupik plus (7200 ha), → PP Orahovica (5500 ha), → Osatina grupa (5000 ha), → PIK Vinkovci plus (4400 ha) i dr. U tim poduzećima provodi se automatska navigacija poljoprivredne mehanizacije, precizna sjetva, gnojidba i žetva te automatizirano niveliranje poljoprivrednoga zemljišta za natapanje. Smanjenje cijena mehanizacije za preciznu poljoprivredu (posebice navigacije na traktorima i kombajnima) omogućilo je primjenu precizne poljoprivrede i najmanjim proizvođačima, kojima je to inače otežano i zbog usitnjenosti njihovih poljoprivrednih površina.