Studij dizajna, visokoškolska ustanova koja izvodi sveučilišne studije u dijelu umjetničkog područja dizajna, osnovan 1989. kao interdisciplinarni i interfakultetski studij Sveučilišta u Zagrebu; integriran 2019. u → Arhitektonski fakultet u Zagrebu kao Odsjek dizajna.

Povijesni razvoj

Kako je zbog opće modernizacije, zasnovane na ubrzanoj industrijalizaciji nakon II. svj. rata, masovna proizvodnja dobila na važnosti, uvidjelo se da je za projektiranje predmeta za industrijsku proizvodnju neophodan i specifičan profil stručnjaka. Stoga se konkretna potreba za uvođenjem visokoškolske nastave za obrazovni profil dizajnera pojavila već početkom 1950-ih, posebice nakon ukidanja Akademije za primijenjenu umjetnost u Zagrebu 1955. Prvu inicijativu u smjeru stvaranja visokoškolske ustanove za obrazovanje dizajnera pokrenuo je potkraj 1960-ih → Centar za industrijsko oblikovanje, no iz nje je 1973. ostvaren samo sveučilišni poslijediplomski studij za istraživanje i unapređivanje dizajna, koji se izvodio za svega jednu generaciju studenata.

Akademske godine 1981/82. na poticaj više grana industrijske proizvodnje pokrenuta je službena rasprava o potrebi uvođenja visokoškolske nastave za profil dizajnera. Okvirni program studija bio je povjeren Arhitektonskomu fakultetu, a zbog uvažavanja interdisciplinarnosti pozvano je na suradnju nekoliko znanstveno-obrazovnih institucija, društava i udruženja poput Akademije likovnih umjetnosti, Akademije za kazalište i film, Filozofskog, Strojarskog, Šumarskog i Ekonomskog fakulteta, Privredne komore grada Zagreba, Privredne komore SR Hrvatske, Sveučilišta u Zagrebu, i dr. Među članovima radne skupine za izradbu programa studija bili su → Bernardo Bernardi, → Neven Šegvić, → Edo Šmidihen, → Miroslav Begović, → Ante Vulin, Ante Kuduz, Đuro Seder, Vera Horvat-Pintarić, → Osman Muftić (sv. 1), → Ivan Eškinja (sv. 2), → Boris Ljuljka (sv. 2), Fedor Rocco, → Vladimir Robotić, → Stipe Brčić te → Matko Meštrović. Osmišljeni program bio je podijeljen na predmetne skupine u rasponu od likovno-estetskih, inženjersko-tehničkih, društveno-ekonomskih do humanističkih disciplina. Pripremni dio studija obuhvaćao je obradbu teorijskih spoznaja, znanstvenih zakonitosti, likovno-estetskih određenja i tehničko-tehnoloških principa, a drugi dio bio je usmjeren na područja dizajna proizvoda te dizajna vizualnih komunikacija. U provedbi nastave od 1989. sudjelovalo je više od 50 nastavnika s različitih fakulteta te profesionalnih dizajnera, a tek su 1997. šestorica nastavnika – → Stipe Brčić, Ivan Doroghy, → Zlatko Kapetanović, → Božidar Lapaine, Marijan Orešić i → Mladen Orešić sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Današnji ustroj

Od početka provedbe Bolonjskoga procesa 2005. Studij dizajna izvodi sveučilišni prijediplomski i diplomski studij. Studijski program obuhvaća dva osnovna usmjerenja: industrijski dizajn i dizajn vizualnih komunikacija. Studij je u umjetničkom području i interdisciplinaran u pristupu, što se ostvaruje povezivanjem umjetničke sinteze s kritičkom analizom te uvidima iz različitih područja znanosti.

Galerija Studija dizajna objedinjuje izlagačku i edukativnu djelatnost. Godišnjak Studija dizajna donosi sveobuhvatan pregled svih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti studenata i nastavnika. Studij je uveden u registar studija priznatih i vođenih po međunarodnoj organizaciji dizajnera ICSID (The International Council of Societies of Industrial Design).