Autor: S. Husnjak
Objavljeno: .
Ažurirano: 25. siječnja 2022.

pedologija, znanost koja proučava postanak, razvoj, značajke (fizikalne, kemijske, biološke), plodnost i rasprostranjenost tala u prirodi. U hrvatskom jeziku često se zamjenjuje nazivom tloznanstvo, koji obuhvaća i više drugih disciplina koje se bave gospodarenjem tlom, obradbom, gnojidbom, zaštitom tla i dr.

Tlo je rastresiti površinski sloj Zemljine kore, nastao kao samostalna prirodna tvorevina postupnim razvojem iz trošina stijena, djelovanjem fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa, ovisnih o međudjelovanju čimbenika pedogeneze (klima, matični supstrat, reljef, vegetacija, biološki čimbenici i ljudska aktivnost). Zbog složenosti i isprepletenosti utjecaja tih čimbenika, primjer je raznolikosti u prirodi, koji uvelike utječe na biosferu. Osim što poput plašta tlo (pedosfera) prekriva površinu kopnene litosfere slojem od nekoliko centimetara do približno dva metra dubine, ono je dio svih kopnenih (prirodnih i čovjekovim utjecajem izmijenjenih) ekosustava, izvor života i važan medij njegova raznovrsja, razvoja i evolucije na Zemlji.

Najstariji zapisi o tlu napisani su klinastim pismom, ali intenzivan razvoj pedologije započeo je u XVIII. i XIX. st., većim dijelom u okviru geoloških (kao geognozija), a zatim i poljoprivrednih i šumarskih znanosti. Kao samostalna znanstvena disciplina definirana je 1883., kada je ruski znanstvenik Vasilij Vasiljevič Dokučajev objavio knjigu Ruski černozem. Godine 1909. u Budimpešti je održan prvi međunarodni sastanak znanstvenika koji su se bavili proučavanjem tla te utemeljena međunarodna organizacija pod nazivom Agrogeologija, koja je 1924. svoj objekt istraživanja definirala kao znanost o tlu te utemeljila Međunarodno tloznanstveno društvo (International Society of Soil Science – ISSS), koje od 1998. djeluje pod nazivom Međunarodna unija tloznanstvenih društava (International Union of Soil Science, IUSS).

Razvoj pedologije u Hrvatskoj

Pedologija se u Hrvatskoj počela razvijati sredinom XIX. st., zajedno s utemeljenjem poljoprivrednog i šumarskog školstva i znanosti. Prvi udžbenik na hrvatskom jeziku iz područja znanosti o tlu Zemljoznanstvo s obzirom na gospodarstvo i šumarstvo, jedan je od prvih udžbenika takve vrste u svijetu, a izdao ga je 1877. u Križevcima poznati hrvatski mineralog i petrograf, akademik → Mijo Kišpatić (sv. 4). Bio je namijenjen polaznicima Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta (→ Visoko gospodarsko učilište u Križevcima). Prva ustanova koja se bavila isključivo analizama tla bio je privatni Javni kemičko-analitički zavod Srećka Bošnjakovića, osnovan u Zagrebu potkraj 1880-ih koji je 1897. otkupila hrvatska vlada i 1910. ga zajedno s novoosnovanom Šumarskom akademijom uključila u Kraljevski zemaljski hrvatsko-slavonski kemičko-analitički zavod. Prvi predstojnik bio mu je Franjo Šandor, a od 1898. Srećko Bošnjaković, tadašnji profesor na Šumarskoj akademiji (→ Fakultet šumarstva i drvne tehnologije). Nakon osnivanja Gospodarsko-šumarskoga fakulteta 1919. Zavod je nastavio samostalan rad, tijekom kojega je nekoliko puta promijenio ime (najpoznatije je Institut za pedologiju i tehnologiju tla), a potkraj 1980-ih postao je dio Fakulteta poljoprivrednih znanosti u Zagrebu (→ Agronomski fakultet). Važan poticaj razvoju pedologije u Hrvatskoj bilo je osnivanje Gospodarsko-šumarskoga fakulteta u Zagrebu, na kojemu od osnutka djeluje Zavod za tloznanstvo, petrografiju i mineralogiju, koji je utemeljen još 1910. pri Šumarskoj akademiji Mudroslovnog fakulteta u Zagrebu. Prvi je predstojnik i tog zavoda bio F. Šandor, a najznačajniji za njegov razvoj bio je akademik → Mihovil Gračanin, kojega se smatra utemeljiteljem zagrebačke pedološke škole. Njegovo predsjedanje Jugoslovenskom sekcijom pri Međunarodnom tloznanstvenom društvu 1931–40. uzima se za prvi organizirani rad hrvatskih tloznanstvenika, koji su zatim djelovali u okviru jugoslavenskih sekcija sve do osamostaljenja RH, od kada djeluju u sastavu → Hrvatskoga tloznanstvenoga društva.

Laboratorij za tloznanstvo, oko 1930., Agronomski fakultet

Nakon II. svj. rata došlo je do intenzivne i vrlo uspješne suradnje Instituta za pedologiju i tehnologiju tla te Poljoprivrednoga i Šumarskoga fakulteta, osobito u doba postojanja poljoprivredno-industrijskih kombinata. Ta je suradnja dosegnula vrhunac 1965–85., kada je nastala Osnovna pedološka karta Hrvatske u mjerilu 1 : 50 000 (voditelji projekta bili su Pavao Kovačević i Arso Škorić). Na izradbi karte radilo je 28 autora i suradnika, vrsnih poznavatelja pedološke prakse, čijom zaslugom je u Hrvatskoj i izvan nje drenirano više od 160 000 ha poljoprivrednoga zemljišta. O mnogim novim spoznajama o tlima u Hrvatskoj svjedoči velik broj znanstvenih i stručnih radova, knjiga, udžbenika, monografija, priručnika i zbornika s različitih znanstvenih skupova iz područja pedologije. Razvoju pedologije u Hrvatskoj pridonijeli su uz Agronomski fakultet i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu te → Fakultet Agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, → Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, → Hrvatski geološki institut u Zagrebu, → Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom, Institut za pedologiju i tehnologiju tla u Zagrebu.

Ekološko-pedološki laboratorij Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije

Srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj obuhvaća dva nastavna predmeta iz područja pedologije – tloznanstvo i bilinogojstvo s tloznanstvom, ali znanja iz područja pedologije poučavaju se i u sklopu mnogih drugih predmeta uglavnom vezanih uz poljoprivredu, šumarstvo, zaštitu okoliša ili biologiju. Pedologija (ili tloznanstvo) predaje se i na svim veleučilištima koja imaju studijske programe iz poljoprivrede. Kolegij iz područja pedologije i tloznanstva na sveučilišnoj se razini predaju na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima na poljoprivrednim fakultetima u Zagrebu i Osijeku te na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu. Znanstvenici koji su se u Hrvatskoj istaknuli svojim radom u području pedologije su uz već spomenute: → Adolfo Seiwerth, Viktor Neugebauer (1897–1988), Pavao Kovačević (1919–2000), Gjuro Janeković (1912–1989), Arso Škorić (1922–1993), Jakob Martinović (1929–2013), Zoltan Racz (1930–2012), Željko Vidaček (1938), Matko Bogunović (1941–2018), → Ferdo Bašić, Stjepan Husnjak (1959), Nikola Pernar (1962), Andrija Špoljar (1963) i dr.


Ostali podatci
Što pročitati?

120 godina Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 2018.

Sveučilište u Zagrebu. Agronomski fakultet 1919–2019. Zagreb, 2019.

Iz arhive LZMK-a

tloznanstvo. Šumarska enciklopedija, II izdanje, sv. 3, 1987., str. 496-497.

pedologija
Naslovnica udžbenika Pedologija M. Gračana, 1947.

Znanost koja proučava postanak, razvoj, značajke, plodnost i rasprostranjenost tala u prirodi.

Kategorije i područja
Kategorija
Uže područje