Autor: I. Šestak
Objavljeno:
Ažurirano: 27. kolovoza 2020

agroekologija, interdisciplinarna znanost koja proučava međusobni utjecaj okoliša i poljoprivredne životne zajednice, agrobiocenoze, te kruženje tvari i energije u agroekosustavu. Agroekologija primjenjuje spoznaje iz agronomije, → pedologije, mikrobiologije, → agroklimatologije, ishrane bilja, fiziologije bilja, poljoprivrednih melioracija (→ melioracija tla), populacijske biologije i → ekologije te ekologije ekosustava, kako bi na praktičan način s pomoću odgovarajućih postupaka u poljoprivredi osigurala dugotrajan proizvodni potencijal prirodnih resursa te održala ekološke funkcije agroekosustava. Koncept agroekologije usmjeren je prema održivoj poljoprivredi kao ekološki, socijalno i ekonomski prihvatljivom gospodarenju zemljišnim resursima (poljoprivredni proizvodni prostor, tlo, voda, biljka i domaća životinja), koji se temelji na načelima zaštite prirodnih resursa, prilagodbi uzgoja biljaka stanišnim uvjetima i optimalnom korištenju agroekosustava. Temelj joj čine održivo gospodarenje tlom (engl. Sustainable Land Management, SLM), integralna ishrana bilja (engl. Integrated Plant Nutrition System, IPNS) i integralna zaštita bilja (engl. Integrated Pest Management, IPM).

Povijest agroekologije kao znanstvene discipline u svijetu i u Hrvatskoj počinje u prvoj polovici XX. st. Važnu ulogu u razvoju suvremene agroekologije u Hrvatskoj imali su akademik → Mihovil Gračanin (1901–1981), dopisni član HAZU-a Vladimir Mihalić (1914–2005) te akademik → Ferdo Bašić, kao sljedbenik Zagrebačke agroekološke škole. Agroekologija se danas u Hrvatskoj podučava u srednjoškolskome (poljoprivredne škole), stručnom (→ Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, → Veleučilište u Slavonskom Brodu; sv. 1 i dr.) i visokome sveučilišnom obrazovanju (na → Agronomskome fakultetu u Zagrebu u okviru Odsjeka za agroekologiju, na → Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku na Zavodu za agroekologiju i zaštitu okoliša, te na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu → Sveučilišta u Zadru; sv. 1.). Na Agronomskome fakultetu u Zagrebu djeluju preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Kvalitetnim obrazovanjem stručnjaka agronoma postiže se organizacija poljoprivredne proizvodnje na ekološki i trajno prihvatljiv način, za što je nužno dobro poznavanje elemenata agroekosustava i njihovih interakcija s okolišem, uvažavajući istodobno znanstveni, praktični i društveni aspekt agroekologije. Hrvatski znanstvenici uključeni su danas u vodeće hrvatske i svjetske znanstvene organizacije kojima je u fokusu održiva poljoprivreda (→ Hrvatsko tloznanstveno društvo, → Hrvatsko društvo za zaštitu voda, International Union of Soil Science, International Soil Tillage Research Organization itd.). U okvirima Zajedničke poljoprivredne politike EU-a i pripadajućega zakonodavstva, od hrvatske se poljoprivrede zahtijeva korištenje biljno-uzgojnih zahvata utemeljenih na agroekološkim principima koji se prilagođavaju socijalnim, klimatskim i okolišnim promjenama.


Ostali podatci
Što pročitati?

D. Znaor: Ekološka poljoprivreda – poljoprivreda sutrašnjice. Zagreb, 1996.

A. Butorac: Opća agronomija. Zagreb, 1999.

I. Kisić: Ekološka poljoprivreda u Republici Hrvatskoj. Gazophylacium, 9(2004) 3/4, str. 119–124.

agroekologija
Naslovnica knjige Ekološka poljoprivreda D. Znaora, 1996.

Interdisciplinarna znanost koja proučava međusobni utjecaj okoliša i poljoprivredne životne zajednice, agrobiocenoze, te kruženje tvari i energije u agroekosustavu.

Kategorije i područja
Kategorija
Uže područje