Glavni indeks

Institut za oceanografiju i ribarstvo, prva hrvatska znanstvenoistraživačka ustanova, osnovana 1930., koja se bavi istraživanjem mora, biljnih i životinjskih populacija u Jadranu, njihovim odnosom prema abiotskim i biotskim čimbenicima važnima za uravnoteženost jadranskog ekosustava. Također definira međuovisnosti obala i otvorenoga mora kako bi se prepoznale moguće promjene nastale zbog klimatskih i antropogenih utjecaja u područjima biološke, kemijske i fizičke oceanografije i sedimentologije i ribarstvene biologije i marikulture. Nalazi se na rtu Marjana u Splitu a zapošljava oko 100 djelatnika (od toga 54 znanstvenika i 16 stručnih suradnika). Znanstvenoistraživački rad provodi se u osam laboratorija, a uključeni su i institutska knjižnica i → istraživački brodovi Bios dva, duljine 36,60 m i Navicula, duljine 10,8 m.

Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

Istraživački brod Bios-2, izgrađen u splitskom Brodogradilištu specijalnih objekata, 2009.

Istraživački brod Navicula i oceanografska plutača

Prvi ravnatelj Instituta, norveški sveučilišni profesor dr. Hjalmar Broch započeo je sustavni istraživački rad uspostavom četiri oceanografske postaje u srednjem Jadranu. Od 1932. Institut dva puta godišnje izdaje Međunarodni znanstveni časopis Acta Adriatica u kojem donosi znanstvene i stručne radove iz područja istraživanja mora. Nakon II. svj. rata započela su redovita mjesečna mjerenja i uzorkovanja (fizikalni, kemijski i planktonski parametri) na profilu Split–Gargano. Provedena je ribarstveno-biološka ekspedicija »HVAR« (1948/49). Tijekom 1960-ih godina započinju mjesečna mjerenja primarne proizvodnje u obalnim i otvorenim vodama srednjega Jadrana. U 1970-ima uspostavljen je program praćenja kvalitete mora u obalnom području »VIR–KONAVLE«. Organizirana je Međunarodna ljetna škola »Ribarski obrazovni centar za zemlje u razvoju« (1981–90). Od 1983. razvija se automatski mjerni sustav oceanografskih plutača (AMOS) i institutska banka oceanografskih podataka (MEDAS), koja danas sadržava više od 80% podataka svih mjerenja u Jadranu.

Naslovnica prvoga broja znanstvenog časopisa Acta Adriatica, 1932.

Naslovnica znanstvenog časopisa Acta Adriatica, 2010.

U Institutu djeluju ili su djelovali znanstvenici nagrađeni → Državnim nagradama za znanost:

Jakov Dulčić, Godišnja nagrada za znanost 2013. u području prirodnih znanosti,
Ivica Vilibić, Godišnja nagrada za znanost 2012. u području prirodnih znanosti,
Ivona Mladineo, Godišnja nagrada za znanost 2011. u području biomedicinskih znanosti,
Tanja Šegvić Bubić, Godišnja nagrada znanstvenim novacima 2010. u području biotehničkih znanosti,
Jadranka Šepić, Godišnja nagrada znanstvenim novacima 2009. u području prirodnih znanosti,
Akademik Frano Kršinić, Godišnja nagrada za znanost 2007. u području prirodnih znanosti,
Miljenko Buljan, Državna nagrada za životno djelo 1979. u području prirodnih znanosti,
Ante Ercegović, Državna nagrada za životno djelo 1966. u području prirodnih znanosti.

Hrvatsko kemijsko društvo (HKD), prva strukovna udruga kemičara u Hrvatskoj osnovana 1926. u Zagrebu pod nazivom Jugoslovensko hemijsko društvo. Prvi predsjednik je bio → Vladimir Njegovan, 1939. Društvo mijenja naziv u sadašnji, a prvi predsjednik HKD-a je bio Nikola Pšenica.

Cilj Društva je unaprjeđenje i popularizacija svih grana čiste i primijenjene kemije. Znanstvena, stručna i nastavna djelatnost ostvaruje se održavanjem predavanja, kolokvija, stručnih i znanstvenih skupova, brigom o razvoju nastavnih kadrova, preporuka za hrvatsko kemijsko nazivlje i nomenklaturu te davanjem mišljenja o pitanjima značajnim za struku i opći napredak zemlje. Podružnice Društva osnovane su u Rijeci (1958), Splitu (1967), Osijeku (1979), Varaždinu (1997) i Puli (2012). HKD sudjeluje u organizaciji natjecanja na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini. God. 1927. pokrenulo je izdavanje znanstvenog časopisa → Croatica Chemica Acta (sv. 4), a uz njega izdaje stručne knjige i sveučilišne udžbenike.

Društvo dodjeljuje priznanja, povelje i nagrade, a najistaknutija je medalja »Božo Težak« utemeljena 1987., koja se dodjeljuje za sveukupni znanstveni opus i za zalaganje za napredak hrvatske kemije. Prvi dobitnik bio je → Linus Pauling (1988) i potom → Vladimir Prelog (1989).

HKD je od 1993. redoviti član Međunarodnog saveza za čistu i primjenjenu kemiju (International Union of Pure and Applied Chemistry), od 1994. Europskog kemijskog društva (European Chemical Society), od 2010. Europske federacije za medicinsku kemiju (European Federation for Medicinal Chemistry), Hrvatskog prirodoslovnog društva i surađuje sa → Hrvatskim društvom kemijskih inženjera i tehnologa te → Hrvatskim društvom za biokemiju i molekularnu biologiju.

Predsjednici Hrvatskog kemijskog društva
Vladimir Njegovan 1926–33.
Franjo Hanaman 1934–35.
Vladimir Brajković 1936–38.
Nikola Pšenica 1939–41.
Radoslav Lorković 1942–45.
Rikard Podhorsky 1946–51.
Božo Težak 1952–53.
Tomislav Pinter 1954–55.
Krešimir Balenović 1956–57.
Viktor Hahn 1958–59.
Velimir Vouk 1960–61.
Hrvoje Iveković 1962–63.
Ivan Filipović 1964–65.
Smiljko Ašperger 1966–67.
Dionis Sunko 1968–69.
Drago Grdenić 1970–71.
Dina Keglević 1972–73.
Pavao Mildner 1974–75.
Boris Kamenar 1976–79.
Velimir Pravdić 1980–81.
Otto Weber 1982–83.
Stanko Borčić 1984–85.
Krešimir Jakopčić 1986–87.
Zvonimir Maksić 1988–89.
Matko Orhanović 1990–91.
Krešimir Humski 1992–93.
Nikola Kallay 1994–96.
Zlatko Meić 1997–98.
Mirjana Eckert-Maksić 1998. – 2002.
Tomislav Cvitaš 2002–04.
Mladen Žinić 2004–06.
Vladimir Simeon 2006–08.
Vitomir Šunjić 2008–13.
Srđanka Tomić-Pisarović 2013–17.
Davor Margetić od 2017.