Hrvatski geološki institut, javna ustanova za istraživanja u području geoznanosti i geološkog inženjerstva sa sjedištem u Zagrebu, osnovana 1909. Bavi se znanstvenoistraživačkim djelatnostima iz područja prirodnih (geologija i mineralogija) i tehničkih znanosti (→ rudarstvo, → naftno rudarstvo i → geološko inženjerstvo). Djelatnosti obuhvaćaju interpretaciju rezultata znanstvenih istraživanja radi praktične primjene, izvođenje projekata iz područja zaštite okoliša, izvedbu ugovorenih projekata u službi ostvarivanja znanstvenoga programa od strateškog interesa za RH, uspostavljanje i održavanje geoloških fondova, arhiva i zbirki, uspostavljanje i održavanje geološkog informacijskog sustava, izradbu i tiskanje geoloških karata i knjiga, objavljivanje rezultata istraživanja te suradnju s visokim učilištima i srodnim institutima.

Povijesni razvoj

Utemeljen je na inicijativu → Dragutina Gorjanovića Krambergera (sv. 4) pod prvotnim nazivom Geologijsko povjerenstvo za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. Bavio se proučavanjem montangeoloških (→ Ferdo Koch; sv. 4) i agrogeoloških (Franjo Šandor) prilika u Hrvatskoj i Slavoniji geološkim i agrogeološkim kartiranjem te tiskanjem geoloških karata s odgovarajućim tekstom različitih namjena i mjerila. Povjerenstvo je 1911. počelo objavljivati časopis Vijesti Geološkog povjerenstva (→ Geologia Croatica) u kojem su se objavljivali rezultati istraživanja. Formalno je djelovalo do 1922., kada je uspostavljen Geološki zavod u Zagrebu. Do 1928. geološka su se istraživanja provodila u smanjenom opsegu zbog nedovoljne financijske potpore, a provedbom opće centralizacije u Kraljevini Jugoslaviji 1931. cjelokupni inventar, arhiva i osoblje Geološkog zavoda u Zagrebu premješteni su u Beograd. Nakon formiranja Banovine Hrvatske Fran Šuklje osnovao je 1939. Geološki zavod Banovine Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.









Tijekom II. svj. rata Zavod je djelovao pod imenom Hrvatski državni geoložki zavod (1941−45), potom je preimenovan u Državni geološki zavod, a 1946. prerastao je u Geološko-rudarski institut Hrvatske. Godine 1947. Institutu je pripojen i Zavod za rude, goriva i metalurgiju, čime su bili znatno ojačani kemijski i rudarski odjel. Glavnina stručnoga rada odnosila se na istraživanje mineralnih sirovina u Hrvatskoj. Geološko-rudarski institut od 1950. djelovao je kao Zavod za geološka istraživanja NR Hrvatske, uspostavivši suradnju sa srodnim institucijama te sustavnu suradnju s naftnim rudarstvom. Ustanova je promijenila ime u Zavod za geološka istraživanja 1955. te u Institut za geološka istraživanja 1960., kada je stekla znanstveni status. U Institutu su formirani i geološki, mineraloško-petrografski i hidrogeološki odjel. Godine 1977. Institut je promijenio ime u Geološki zavod, ali bez promjene unutarnje organizacije do 1988. kada mu je vraćen naziv Institut za geološka istraživanja.

Temeljem Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Institut je 1992. upisan u Registar znanstvenoistraživačkih organizacija i jedinica kao radna znanstvenoistraživačka organizacija Institut za geološka istraživanja (IGI), a 1997. prestao je njegov status državnog instituta te je postao jedan od 25 javnih znanstvenih instituta u RH. Od 2005. djeluje kao Hrvatski geološki institut. Članom europskog udruženja geoloških službi EuroGeoSurveys postao je 2006.

Kapitalni projekti

U prvotnom razdoblju rada Instituta, od 1909. do početka II. svj. rata, snimana je Geologijska prijegledna karta u mjerilu 1 : 75 000. Godine 1958. započela je izradba Osnovne geološke karte Republike Hrvatske, tada pod nazivom Kompleksna geološka karta ili A karta, kapitalnoga geološkog projekta za hrvatsku geologiju. Projekt se izvodio na području čitave tadašnje države, a područje Hrvatske obuhvaćeno je sa 74 lista mjerila 1 : 100 000. Temeljna je geološka karta nužna za daljnja istraživanja i planiranja u geološkim, hidrogeološkim i inženjerskogeološkim radovima, u istraživanju i boljem iskorištavanju → mineralnih sirovina, u prostornom planiranju, zaštiti okoliša, a osnova je i pri izgradnji velikih građevinskih objekata, u šumarstvu, poljoprivredi i drugim djelatnostima. Terenski dio projekta Osnovne geološke karte mjerila 1 : 100 000 dovršen je službeno 1985., a u idućim godinama dovršavale su se karte i tumači.













Pokrenuta je i izradba Osnovne inženjerskogeološke karte Republike Hrvatske, Osnovne hidrogeološke karte Republike Hrvatske te Karte mineralnih sirovina Republike Hrvatske, sve mjerila 1 : 100 000. Istodobno su sredinom 1980-ih započele pripreme za izradbu Osnovne geološke karte Republike Hrvatske po principu litostratigrafske raščlambe naslaga mjerila 1 : 50 000.







Kadrovi

Uz D. Gorjanovića-Krambergera, F. Kocha i F. Šukljea kao najzaslužnijih za uspostavu i prvotno djelovanje današnjega Hrvatskog geološkog instituta, mnogi su vrsni stručnjaci pridonijeli hrvatskoj geološkoj znanosti u okviru Instituta.

Svojim radom istaknuli su se → Branko Crnković, → Franjo Fritz, → Ivan Jurković, → Boris Šinkovec, → Josipa Velić, → Igor Vlahović i dr.