Najnoviji članci
islamsko graditeljstvo, arhitektonsko stvaralaštvo koje se od VII. st. razvija u zemljama islamskoga religijskoga i civilizacijskoga kruga. U prvim stoljećima bilo je hibridno te je preuzimalo elemente → antičkoga…
trgovačke zgrade, poslovne zgrade namijenjene trgovini i izlaganju proizvoda i usluga (tržnice, trgovački centri, robne kuće, trgovine, saloni, sajamske dvorane, paviljoni i kompleksi). Isprva se trgovina odvijala na otvorenome, od…
poslovne zgrade, zgrade namijenjene upravi i uredskom poslovanju u poduzećima i javnim službama (upravne i uredske zgrade), trgovini i izlaganju proizvoda i usluga (tržnice, trgovački centri, robne kuće, trgovine, saloni,…
Tončić, Kamilo (Zadar, 28. X. 1878 – Split, 29. VI. 1961), građevinski inženjer i kulturni djelatnik, jedan od najistaknutijih predstavnika secesijske arhitekture u Splitu.
Roksandić, Dragan (Rudeži kraj Dvora na Uni, 9. VII. 1934 – Zagreb, 2. V. 2023), dizajner, specijaliziran za dizajn interijera i namještaja.
Radić, Smiljan (Radic, Radic Clarke) (Santiago, Čile, 21. VI. 1965), arhitekt, jedan od najznačajnijih suvremenih čileanskih i latinskoameričkih arhitekata.
Hrvatskoga je podrijetla. Diplomirao je 1989. na Čileanskome papinskom katoličkom sveučilištu…
Florschütz, Feliks (Srećko) (Vukovar, 10. V. 1882 – Zagreb, 24. III. 1960), arhitekt, predstavnik kasnosecesijske i moderne arhitekture.
industrijska arhitektura, zgrade i sklopovi projektirani i izgrađeni za potrebe industrijske proizvodnje. Prvenstveno se odnosi na tvornice, ali u užem smislu obuhvaća i radionice, skladišta, infrastrukturne zgrade (elektrane, plinare, vodovod…
Letilović, Iva (Zagreb, 22. VII. 1972), arhitektica, predstavnica suvremenog arhitektonskog izraza.
Diplomirala je 1997. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 2002–06. bila honorarna asistentica. Od 1999. surađivala je s…
Filkuka, Vladimir (Omice, Češka, 1. VII. 1884 – Brno, 27. II. 1944), geodet.
Od 1912. radio je na Šumarskoj akademiji u Zagrebu (od 1919. Gospodarsko-šumarski fakultet),…
Izdvojeni članci
radna i zaštitna odjeća, dizajnerski uniformirana konvencionalna odjeća u svrhu naglašavanja pripadnosti određenoj organizacijskoj cjelini i statusa u njoj, odnosno odjeća oblikovana za radne procese s izrazitim opasnostima.
boje i lakovi, veziva dispergirana ili otopljena u organskoj kapljevini ili vodi, koja se zajedno s pigmentima i drugim dodatcima u tankom sloju nanose na površinu materijala, te nakon što…
naftno rudarstvo (naftno inženjerstvo), stručna djelatnost i znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem i dobivanjem (eksploatacijom) energetskih mineralnih sirovina, odn. ugljikovodika (→ nafte i → prirodnoga plina)…
Hanaman, Franjo (Drenovci, 30. VI. 1878 – Zagreb, 23. I. 1941), kemijski inženjer, izumitelj električne žarulje s volframovom žarnom niti.
parni stroj, toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad. Po konstrukcijskoj izvedbi pripada stapnim strojevima, a u širem smislu obuhvaća i sve strojeve pogonjene energijom vodene…
Lupis, Ivan Blaž (Vukić, Luppis, Ritter Luppis von Rammer; Giovanni Biagio, Johann) (Rijeka, 27. I. 1813 – Milano, Italija, 11. I. 1875), kapetan fregate austrougarske…
mineralna gnojiva, anorganske i organske tvari koje se rabe u poljoprivredi za poboljšanje rasta i prinosa biljaka. Proizvode se industrijski uporabom prirodnih mineralnih sirovina, zemnoga ili prirodnoga plina (metana), te…
ugljen, energetska mineralna sirovina, odn. zapaljiva organska sedimentna stijena nastala raspadanjem i taloženjem biljnih tvari. Sadržava ugljik, vodik i kisik, te u manjoj mjeri dušik i sumpor.…
razminiranje, otkrivanje, uklanjanje, deaktiviranje ili uništavanje mina, a u širem smislu i neeksplodiranoga streljiva te improviziranih eksplozivnih sredstava. Taktičko razminiranje uglavnom se provodi u ratu za omogućavanje prolaska vojnih snaga…
staklo, amorfni materijal nastao hlađenjem i skrutnjivanjem taline bez kristalizacije; u užem smislu, silikatno staklo. Zbog svojih osobitih svojstava, široko se rabi u građevinarstvu, kućanstvu, industriji, tehnici, telekomunikacijama, itd.…
Jeste li znali?
Hrvatski istraživač Ivan Visin svojim brodom Splendido oplovio je 1852–59. svijet, preplovivši 101 297 nautičkih milja. Nakon Ferdinanda Magellana bio je peti kojemu je to uspjelo.
