Najnoviji članci
Bulić, Frane (Vranjic kraj Splita, 4. X. 1846 – Zagreb, 29. VII. 1934), arheolog, povjesničar i konzervator; dao je znatan prinos istraživanju, očuvanju i proučavanju antičke, ranokršćanske i srednjovjekovne arhitektonske…
Žnidarec, Branimir (Zagreb, 13. XI. 1937), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama stambene, turističke i javne namjene.
Diplomirao je 1962. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započeo kao honorarni asistent…
Vecchietti, Emil (Emilio) (Split, 5. VIII. 1830 – Split, 10. VI. 1901), graditelj i slikar, zapaženi autor historicističkih sakralnih i javnih građevina u Dalmaciji.
Svarčić, Ante (Split, 25. XI. 1938), arhitekt, zapažen po zgradama stambene i poslovne namjene te uređenju interijera.
Diplomirao je 1963. na Urbanističko-arhitektonskome fakultetu u Sarajevu. Nakon završetka studija i povratka…
Rožić, Slaven (Split, 7. VI. 1943 – Split, 19. II. 2015), arhitekt, osobito zapažen po sportskoj, poslovnoj, stambenoj i sakralnoj arhitekturi.
Diplomirao je 1970. na Arhitektonskome fakultetu u Sarajevu. U…
Posavec, Dražen (Sisak, 17. VIII. 1943), arhitekt, istaknuo se realizacijama poslovne i stambene arhitekture.
Diplomirao je 1967. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Radio je kao vodeći projektant u Projektnom birou…
Mitevski, Milan (Vukovar, 15. XII. 1952), arhitekt, zapažen po realizacijama sportske i javne arhitekture u Osijeku.
Diplomirao je 1976. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Bavi se arhitektonskim i urbanističkim planiranjem…
Marasović, Katja (Split, 13. XI. 1961 − Split, 25. II. 2026), arhitektica i konzervatorica, istaknula se u području istraživanja i zaštite graditeljskog nasljeđa Dalmacije.
Lukšić, Zlatibor (Supetar, 19. I. 1898 – Split, 19. II. 1969), arhitekt, zapažen po realizacijama stambene arhitekture u Splitu.
Od 1918. studirao je arhitekturu na Tehničkome fakultetu u Beogradu te…
Ivaniš, Krešimir (Karlovac, 21. I. 1936), arhitekt, posvećen promišljanju gradskih prostora za sport i rekreaciju.
Diplomirao je 1960. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Bio je zaposlen 1960–67. u građevinskom poduzeću…
Izdvojeni članci
drvene konstrukcije, nosive građevne konstrukcije pretežno sastavljene od drvenih elemenata. Primjenjuju se kao konstruktivni sustavi zgrada ili njihovih dijelova (puni ili kanatni zidovi, stropovi, krovišta, okviri, montažni paneli), industrijskih hala,…
Salcher, Peter (Kreuzen, Austrija, 10. VIII. 1848 – Sušak, 4. X. 1928), fizičar, profesor na Mornaričkoj akademiji u Rijeci. Eksperimentalno je dokazao teoriju udarnoga vala.
građevinski strojevi, strojevi, postrojenja, oprema i uređaji koji služe za građenje i proizvodnju građevnih materijala i elemenata. Mehanizacija radova u građevinarstvu u skladu je s današnjim potrebama s obzirom na…
Zagrebački električni tramvaj (ZET), poduzeće za prijevoz putnika tramvajima, autobusima, uspinjačom i specijalnim vozilima na području Grada Zagreba i dijela Zagrebačke županije, utemeljeno 1909. u Zagrebu. Od 2007. podružnica…
ambalaža, sredstvo u koje se stavlja proizvod radi čuvanja tijekom transporta, skladištenja, prodaje, rukovanja i uporabe. Funkcije su joj: zaštitna (štiti robu od oštećenja, zagađenja, prljanja i drugih vanjskih utjecaja;…
Društvo južnih željeznica (K. k. privilegierte Südbahn-Gesellschaft, Carsko kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica), privatno željezničko društvo sa sjedištem u Beču, konstituirano 1858. na temelju nekoliko prethodnih društava. U početku…
Hanaman, Franjo (Drenovci, 30. VI. 1878 – Zagreb, 23. I. 1941), kemijski inženjer, izumitelj električne žarulje s volframovom žarnom niti.
šumarstvo, znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit čovjeka, društva, okoliša i gospodarstva. Složena je djelatnost koja sadržava biološku, ekološku, tehničku i ekonomsku komponentu. Brine…
ugljen, energetska mineralna sirovina, odn. zapaljiva organska sedimentna stijena nastala raspadanjem i taloženjem biljnih tvari. Sadržava ugljik, vodik i kisik, te u manjoj mjeri dušik i sumpor.…
furnir, tanki listovi drva debljine do 7 mm, proizvedeni tehnikama piljenja, rezanja ili ljuštenja.
Piljeni furnir se danas proizvodi rijetko, jer se takvim načinom izradbe stvaraju veliki gubitci u…
Jeste li znali?
