Najnoviji članci
Bulić, Frane (Vranjic kraj Splita, 4. X. 1846 – Zagreb, 29. VII. 1934), arheolog, povjesničar i konzervator; dao je znatan prinos istraživanju, očuvanju i proučavanju antičke, ranokršćanske i srednjovjekovne arhitektonske…
Žnidarec, Branimir (Zagreb, 13. XI. 1937), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama stambene, turističke i javne namjene.
Diplomirao je 1962. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započeo kao honorarni asistent…
Vecchietti, Emil (Emilio) (Split, 5. VIII. 1830 – Split, 10. VI. 1901), graditelj i slikar, zapaženi autor historicističkih sakralnih i javnih građevina u Dalmaciji.
Svarčić, Ante (Split, 25. XI. 1938), arhitekt, zapažen po zgradama stambene i poslovne namjene te uređenju interijera.
Diplomirao je 1963. na Urbanističko-arhitektonskome fakultetu u Sarajevu. Nakon završetka studija i povratka…
Rožić, Slaven (Split, 7. VI. 1943 – Split, 19. II. 2015), arhitekt, osobito zapažen po sportskoj, poslovnoj, stambenoj i sakralnoj arhitekturi.
Diplomirao je 1970. na Arhitektonskome fakultetu u Sarajevu. U…
Posavec, Dražen (Sisak, 17. VIII. 1943), arhitekt, istaknuo se realizacijama poslovne i stambene arhitekture.
Diplomirao je 1967. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Radio je kao vodeći projektant u Projektnom birou…
Mitevski, Milan (Vukovar, 15. XII. 1952), arhitekt, zapažen po realizacijama sportske i javne arhitekture u Osijeku.
Diplomirao je 1976. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Bavi se arhitektonskim i urbanističkim planiranjem…
Marasović, Katja (Split, 13. XI. 1961 − Split, 25. II. 2026), arhitektica i konzervatorica, istaknula se u području istraživanja i zaštite graditeljskog nasljeđa Dalmacije.
Lukšić, Zlatibor (Supetar, 19. I. 1898 – Split, 19. II. 1969), arhitekt, zapažen po realizacijama stambene arhitekture u Splitu.
Od 1918. studirao je arhitekturu na Tehničkome fakultetu u Beogradu te…
Ivaniš, Krešimir (Karlovac, 21. I. 1936), arhitekt, posvećen promišljanju gradskih prostora za sport i rekreaciju.
Diplomirao je 1960. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Bio je zaposlen 1960–67. u građevinskom poduzeću…
Izdvojeni članci
Franck d. d., prehrambeno-industrijsko poduzeće sa sjedištem u Zagrebu; jedno od najstarijih zagrebačkih poduzeća koje kontinuirano djeluje do danas.
turistička arhitektura, arhitektonsko stvaralaštvo koje obuhvaća građevine različitih namjena koje su izravno i neizravno vezane uz turizam a relevantne su za prostorno-arhitektonski turistički doživljaj i iskustvo te nesmetano odvijanje turizma…
industrija namještaja, grana industrije koja se bavi proizvodnjom pokretnih ili nepokretnih predmeta kojima se oprema i organizira prostor za boravak ljudi, tj. koji služe za ležanje (sofa, krevet), odlaganje stvari…
asfalt, prirodna ili umjetna mješavina asfaltnih bitumena i mineralnih tvari; u tehničkom smislu, mješavina mineralnih agregata i bitumenskih (ili katranskih) veziva dobivenih proizvodnim procesom. Asfaltni bitumen crna je, ljepljiva, čvrsta…
pesticidi, u poljoprivredi, kemijski ili biološki agensi namijenjeni suzbijanju štetnih organizama. Prema području primjene podijeljeni su na sredstva za zaštitu bilja i biocide.
Vrste
urbanizam, djelatnost koja obuhvaća istraživanje, planiranje, projektiranje, izgradnju, razvoj te uređenje gradova (seoskim naseljima bavi se → rurizam); također gradogradnja, gradograditeljstvo. Iako je planiranje gradova vrlo stara…
Zagrebački električni tramvaj (ZET), poduzeće za prijevoz putnika tramvajima, autobusima, uspinjačom i specijalnim vozilima na području Grada Zagreba i dijela Zagrebačke županije, utemeljeno 1909. u Zagrebu. Od 2007. podružnica…
vojna odora, posebno, strogo i točno propisano odijelo (određena oblika, tkanine, boje, kroja i svih pojedinosti) koje javno pokazuje pripadnost nekoj vojnoj formaciji i činove unutar te formacije.
naftno rudarstvo (naftno inženjerstvo), stručna djelatnost i znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem i dobivanjem (eksploatacijom) energetskih mineralnih sirovina, odn. ugljikovodika (→ nafte i → prirodnoga plina)…
bicikl, vozilo na dva kotača koje vozač pokreće vlastitom snagom; kroz povijest naziva i kotur, koturača, samovoz, trkalica, brzonoga, dvokolica. Preteču suvremenoga bicikla, velociped, izložili su na Svjetskoj izložbi…
Jeste li znali?
