Najnoviji članci
Matković, Ante (Grubine kraj Imotskoga, 1. VI. 1928 – Split, 31. VIII. 1996) građevinski inženjer i stručnjak za organizaciju i tehnologiju građenja.
Na Građevinskom odsjeku Tehničkoga fakulteta u Zagrebu diplomirao…
Pušić, Tanja (Mostar, 15. III. 1962), tekstilno-tehnološka inženjerka, stručnjakinja za njegu i oplemenjivanje tekstila.
Diplomirala je 1986. na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkoga fakulteta (→ Tekstilno-tehnološki fakultet) u Zagrebu, na kojem…
Poslovno-stambena zgrada Herzog u Zagrebu, jedan od najvažnijih primjera zagrebačke moderne, smještena je u ulici Pod zidom, tik do glavnoga gradskog trga.
Građena je 1928–31 (projektanti: I. Fischer, Z. Dumengjić).…
Pintarić, Antun (Osijek, 14. VII. 1954 – Osijek, 23. IX. 2015), strojarski inženjer, stručnjak za materijale.
Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirao je 1978., magistrirao 1986. te…
Atalić, Josip (Otočac, 8. IX. 1976), građevinski inženjer, stručnjak za potresno inženjerstvo.
Na Građevinskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2001. te doktorirao 2011. disertacijom Utjecaj kontaktnih naprezanja na nosivost tradicijskih…
Kečkemet, Duško (Supetar, 4. VI. 1923 – Split, 12. V. 2020), povjesničar umjetnosti i kulture; među ostalim istaknuo se radovima koji svjedoče o njegovu dubokom promišljanju…
Buškariol, Frane (Vis, 29. XII. 1918 – Split, 15. XI. 2010), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama zgrada raznovrsne namjene u Splitu i diljem Dalmacije.
Muljačić, Slavko (Split, 21. I. 1926 – Split, 1. II. 2005), arhitekt, zapažen po opusu realizacija zgrada raznovrsne namjene u Dalmaciji.
Gamulin, Kuzma (Jelsa, 2. X. 1899 – Split, 26. I. 1979), arhitekt, zapažen po nekoliko realizacija stambenih i poslovnih zgrada na splitskom području.
Grospić, Vladimir (Gospić, 15. XII. 1922 – Split, 12. III. 2007), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama zgrada za odgoj i obrazovanje u Splitu.
Izdvojeni članci
antibiotici, lijekovi koji se rabe za liječenje bolesti uzrokovanih bakterijama. U današnjem smislu podrazumijevaju industrijske proizvode biotehnološke proizvodnje. Dijelom su prirodni spojevi, tj. specifični proizvodi metabolizma nekih bakterija, gljivica i…
islamsko graditeljstvo, arhitektonsko stvaralaštvo koje se od VII. st. razvija u zemljama islamskoga religijskoga i civilizacijskoga kruga. U prvim stoljećima bilo je hibridno te je preuzimalo elemente → …
Zagrebački električni tramvaj (ZET), poduzeće za prijevoz putnika tramvajima, autobusima, uspinjačom i specijalnim vozilima na području Grada Zagreba i dijela Zagrebačke županije, utemeljeno 1909. u Zagrebu. Od 2007. podružnica…
robotika, interdisciplinarno znanstveno područje koje se bavi projektiranjem, konstruiranjem, upravljanjem i primjenom robota. Zasniva se na → mehatronici, te objedinjuje niz znanstvenih područja i disciplina, poput strojarstva, elektrotehnike,…
astronautika, skup znanstvenih i tehničkih disciplina koje se bave problemima leta i navigacije u svemiru te konstrukcijom i uporabom svemirskih letjelica.
Svemirski letovi s ljudskom posadom odvijaju se uz pomoć…
mineralna gnojiva, anorganske i organske tvari koje se rabe u poljoprivredi za poboljšanje rasta i prinosa biljaka. Proizvode se industrijski uporabom prirodnih mineralnih sirovina, zemnoga ili prirodnoga plina (metana), te…
zračni promet, prijevoz putnika, tereta i pošte zračnim letjelicama. Kao posebna prometna grana, u užem smislu podrazumijeva samo prijevoz putnika i robe kao gospodarsku djelatnost, a u najširem smislu obuhvaća…
deterdženti (detergenti), industrijski proizvodi za odstranjivanje nečistoća, ponajprije za pranje rublja u vodi. U širem značenju se pod deterdžentima razumiju i različita sredstva za pranje i čišćenje (npr. posuđa, sagova…
Salcher, Peter (Kreuzen, Austrija, 10. VIII. 1848 – Sušak, 4. X. 1928), fizičar, profesor na Mornaričkoj akademiji u Rijeci. Eksperimentalno je dokazao teoriju udarnoga vala.
Mandl, Dragutin (Zagreb, 4. IV. 1892 – Zagreb, 27. IV. 1959), elektrotehnički i strojarski inženjer, konstruktor tramvaja, inovator i izumitelj.
Jeste li znali?
Hrvatski istraživač Ivan Visin svojim brodom Splendido oplovio je 1852–59. svijet, preplovivši 101 297 nautičkih milja. Nakon Ferdinanda Magellana bio je peti kojemu je to uspjelo.
