Najnoviji članci
Bulić, Frane (Vranjic kraj Splita, 4. X. 1846 – Zagreb, 29. VII. 1934), arheolog, povjesničar i konzervator; dao je znatan prinos istraživanju, očuvanju i proučavanju antičke, ranokršćanske i srednjovjekovne arhitektonske…
Žnidarec, Branimir (Zagreb, 13. XI. 1937), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama stambene, turističke i javne namjene.
Diplomirao je 1962. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započeo kao honorarni asistent…
Vecchietti, Emil (Emilio) (Split, 5. VIII. 1830 – Split, 10. VI. 1901), graditelj i slikar, zapaženi autor historicističkih sakralnih i javnih građevina u Dalmaciji.
Svarčić, Ante (Split, 25. XI. 1938), arhitekt, zapažen po zgradama stambene i poslovne namjene te uređenju interijera.
Diplomirao je 1963. na Urbanističko-arhitektonskome fakultetu u Sarajevu. Nakon završetka studija i povratka…
Rožić, Slaven (Split, 7. VI. 1943 – Split, 19. II. 2015), arhitekt, osobito zapažen po sportskoj, poslovnoj, stambenoj i sakralnoj arhitekturi.
Diplomirao je 1970. na Arhitektonskome fakultetu u Sarajevu. U…
Posavec, Dražen (Sisak, 17. VIII. 1943), arhitekt, istaknuo se realizacijama poslovne i stambene arhitekture.
Diplomirao je 1967. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Radio je kao vodeći projektant u Projektnom birou…
Mitevski, Milan (Vukovar, 15. XII. 1952), arhitekt, zapažen po realizacijama sportske i javne arhitekture u Osijeku.
Diplomirao je 1976. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Bavi se arhitektonskim i urbanističkim planiranjem…
Marasović, Katja (Split, 13. XI. 1961 − Split, 25. II. 2026), arhitektica i konzervatorica, istaknula se u području istraživanja i zaštite graditeljskog nasljeđa Dalmacije.
Lukšić, Zlatibor (Supetar, 19. I. 1898 – Split, 19. II. 1969), arhitekt, zapažen po realizacijama stambene arhitekture u Splitu.
Od 1918. studirao je arhitekturu na Tehničkome fakultetu u Beogradu te…
Ivaniš, Krešimir (Karlovac, 21. I. 1936), arhitekt, posvećen promišljanju gradskih prostora za sport i rekreaciju.
Diplomirao je 1960. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Bio je zaposlen 1960–67. u građevinskom poduzeću…
Izdvojeni članci
knjigoveštvo, završni dio grafičke proizvodnje koji obuhvaća izradbu knjižnoga bloka i korica te njihovo povezivanje u gotov grafički proizvod (knjiga, časopis, brošura, kalendar, bilježnica, mapa i sl.).
…
keramika, anorganska nemetalna krutina dobivena visokotemperaturnim procesima. Keramika u užem smislu podrazumijeva proizvode izrađene od → glina i drugih anorganskih sirovina, koji su oblikovani u plastičnom stanju, a zatim…
Rimac Automobili d. o. o., poduzeće za proizvodnju električnih vozila i proizvoda te pružanje usluga u automobilskoj industriji, osnovano 2009. sa sjedištem u Svetoj Nedelji.
…
Franck d. d., prehrambeno-industrijsko poduzeće sa sjedištem u Zagrebu; jedno od najstarijih zagrebačkih poduzeća koje kontinuirano djeluje do danas.
industrijski dizajn, estetsko i tehničko oblikovanje predmeta proizvedenih u velikim serijama; vezan je uza suvremenu industrijsku proizvodnju kojom se nastoji ostvariti najveća moguća fizička i psihološka uporabljivost proizvoda.
trajekt, brod za linijski prijevoz putnika, cestovnih i željezničkih vozila preko mora, rijeka ili jezera. Razlikuju se trajekt za prijevoz cestovnih vozila (osobnih automobila, kamiona, autobusa) i trajekt za prijevoz…
Hrvatski željeznički muzej (HŽM), specijalizirani tehnički muzej državnoga djelokruga koji se bavi prikupljanjem, čuvanjem, zaštitom, obnovom i prezentacijom željezničkih vozila, strojeva, uređaja, arhivskog i drugoga gradiva vezanoga uz nastanak i…
naftno rudarstvo (naftno inženjerstvo), stručna djelatnost i znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem i dobivanjem (eksploatacijom) energetskih mineralnih sirovina, odn. ugljikovodika (→ nafte i → prirodnoga plina)…
zaprežna vozila, kopnena prijevozna sredstva koja se pokreću s pomoću životinjske vuče. Mogu biti s kotačima (kola) ili s kliznim plohama za kretanje po snijegu i ledu (zaprežne saonice). Zaprežna…
željeznica, kopneni prometni sustav u kojem se vozila kreću prisilno vođena po unaprijed pripremljenome putu. Glavni su tipovi željeznice adhezijska (gradska, prigradska, podzemna željeznica, tramvaj), specijalna (jednotračna željeznica, uspinjača, žičara),…
Jeste li znali?
