Najnoviji članci

Pintarić, Antun (Osijek, 14. VII. 1954 – Osijek, 23. IX. 2015), strojarski inženjer, stručnjak za materijale.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirao je 1978., magistrirao 1986. te…

Autor: J. Lukec
Objavljeno: .
Područje: elektrotehnika
Kategorija: osobe

Atalić, Josip (Otočac, 8. IX. 1976), građevinski inženjer, stručnjak za potresno inženjerstvo.

Na Građevinskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2001. te doktorirao 2011. disertacijom Utjecaj kontaktnih naprezanja na nosivost tradicijskih…

Objavljeno: .
Područje: građevinarstvo
Kategorija: osobe

Kečkemet, Duško (Supetar, 4. VI. 1923 – Split, 12. V. 2020), povjesničar umjetnosti i kulture; među ostalim istaknuo se radovima koji svjedoče o njegovu dubokom promišljanju grada, arhitekture i njihovih…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Buškariol, Frane (Vis, 29. XII. 1918 – Split, 15. XI. 2010), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama zgrada raznovrsne namjene u Splitu i diljem Dalmacije.

Završio je arhitektonsko-građevinski odsjek Tehničke srednje…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Muljačić, Slavko (Split, 21. I. 1926 – Split, 1. II. 2005), arhitekt, zapažen po opusu realizacija zgrada raznovrsne namjene u Dalmaciji.

Diplomirao je 1951. na Arhitektonskom odsjeku Tehničkoga fakulteta u…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Gamulin, Kuzma (Jelsa, 2. X. 1899 – Split, 26. I. 1979), arhitekt, zapažen po nekoliko realizacija stambenih i poslovnih zgrada na splitskom području.

Studirao je arhitekturu u Pragu i Münchenu,…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Grospić, Vladimir (Gospić, 15. XII. 1922 – Split, 19. VI. 2015), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama zgrada za odgoj i obrazovanje u Splitu.

Diplomirao je 1952. na Arhitektonskom odsjeku Tehničkoga…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Grgurević, Frane (Rogoznica, 13. I. 1936 – Split, 19. VI. 2015), arhitekt, zapažen po izvedbama stambenih i javnih zgrada u Splitu.

Diplomirao je arhitekturu 1960. na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskome fakultetu u Zagrebu.…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Bulić, Frane (Vranjic kraj Splita, 4. X. 1846 – Zagreb, 29. VII. 1934), arheolog, povjesničar i konzervator; dao je znatan prinos istraživanju, očuvanju i proučavanju antičke, ranokršćanske i srednjovjekovne arhitektonske…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Žnidarec, Branimir (Zagreb, 13. XI. 1937), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama stambene, turističke i javne namjene.

Diplomirao je 1962. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započeo kao honorarni asistent…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Izdvojeni članci

površinska obradba drva, skupina različitih postupaka kojima se površini drvenih proizvoda mijenjaju i poboljšavaju estetska i tehnička svojstva. Površinskom obradbom se ovisno o vrsti drvenih proizvoda zaštićuje površina od štetnih…

Objavljeno: .
Područje: šumarstvo
Kategorija: opći pojmovi

Društvo južnih željeznica (K. k. privilegierte Südbahn-Gesellschaft, Carsko kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica), privatno željezničko društvo sa sjedištem u Beču, konstituirano 1858. na temelju nekoliko prethodnih društava. U početku…

Objavljeno: .
Područje: promet
Kategorija: poduzeća

Hrvatski željeznički muzej (HŽM), specijalizirani tehnički muzej državnoga djelokruga koji se bavi prikupljanjem, čuvanjem, zaštitom, obnovom i prezentacijom željezničkih vozila, strojeva, uređaja, arhivskog i drugoga gradiva vezanoga uz nastanak i…

Objavljeno: .
Područje: strojarstvo
Kategorija: muzeji

urbanizam, djelatnost koja obuhvaća istraživanje, planiranje, projektiranje, izgradnju, razvoj te uređenje gradova (seoskim naseljima bavi se → rurizam); također gradogradnja, gradograditeljstvo. Iako je planiranje gradova vrlo stara…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: opći pojmovi

luka, zaštićen morski, riječni, kanalski ili jezerski bazen, s izgrađenim ili neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenima za pristajanje, sidrenje, popravak i zaštitu brodova (od izravnog utjecaja…

Objavljeno: .
Područje: pomorstvo
Kategorija: opći pojmovi

žičara, vrsta specijalne željeznice, prijevozni sustav u kojem se vozila (kabine ili sjedala za putnike, platforme ili košare za teret) kreću prisilno vođena duž trase određene čeličnim užetom razapetim među…

Autor: S. Jecić
Objavljeno: .
Područje: strojarstvo
Kategorija: opći pojmovi

vitamini, organski spojevi raznovrsnih struktura i kemijskih svojstava, u malim količinama nužni za rast, razvoj i normalno djelovanje organizma.

Zbog iznimno male dnevne potrebe (između 3 μg i 60…

Objavljeno: .
Područje: biotehnologija
Kategorija: opći pojmovi

arhitektura, djelatnost i umijeće projektiranja građevina i njihova estetskog oblikovanja.

Arhitektura je kompleksna djelatnost koja obuhvaća mnogobrojne grane ljudske aktivnosti od antropologije, ekonomije, povijesti umjetnosti, etike, estetike do medicine, matematike,…

Autor: V. Grimmer
Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: opći pojmovi

Mornarička akademija u Rijeci (K. u. k. Marine-Akademie, Carska i kraljevska mornarička akademija), pomorska škola za školovanje dočasničkoga i časničkoga kadra za potrebe austrougarske ratne mornarice. U Rijeci je neprekidno…

Autor: S. Jecić
Objavljeno: .
Područje: pomorstvo
Kategorija: škole

industrijski dizajn, estetsko i tehničko oblikovanje predmeta proizvedenih u velikim serijama; vezan je uza suvremenu industrijsku proizvodnju kojom se nastoji ostvariti najveća moguća fizička i psihološka uporabljivost proizvoda.

Značenje pojma…

Autor: J. Galjer
Objavljeno: .
Područje: dizajn
Kategorija: opći pojmovi

Jeste li znali?

Šibenčanina Fausta Vrančića, koji je u svojoj knjizi Novi strojevi (oko 1615), među ostalim, opisao konstrukciju padobrana, općenito se smatra izumiteljem te naprave.
Najveći ratni brod izgrađen u nekom od naših brodogradilišta bio je bojni brod Szent István, duljine 152 m, porinut 1914. u Rijeci za austrougarsku mornaricu.
Preteču modernih aerodinamičnih tunela izgradili su Peter Salcher i John Whitehead 1888. u riječkoj tvornici torpeda, radi snimanja pojava oko objekta u nadzvučnoj zračnoj struji.
Prvi parni stroj u Hrvatskoj, ujedno i prvi takav stroj u jugoistočnoj Europi, instaliran je 1833. u Tvornici papira Rijeka.
Kacige Šestan Busch prvi su registrirani hrvatski vojni proizvod u NATO-u. Jarboli za zastave pred zgradom UN-a proizvod su poduzeća Koplast-Šestan.
Prvi hrvatski riječni parobrod Sloga zaplovio je Savom 1844., a prvi hrvatski morski parobrod Hrvat zaplovio je Jadranom 1872.
Najveći drveni brod izgrađen u Austro-Ugarskoj i na Sredozemlju bila je nava Imperatrice Elisabetta, izgrađena 1875. u brodogradilištu Martinolićevih u Malome Lošinju.  
Pulsko brodogradilište Tehnomont je, uoči Olimpijskih igara 2012. u Londonu, izgradilo turistički katamaran Millennium Diamond, najveći takav brod koji plovi Temzom.
Prvi putnički brod na dizelski pogon u svijetu bio je motorni brod Brioni, izgrađen 1910. u Trstu za Upravu Brijunskog otočja iz Pule, a do 1968. plovio je za riječku Jadroliniju.
Pastor – TVA je na međunarodnome natječaju 2017. dobio posao opremanja Europskoga parlamenta u Strasbourgu svojim protupožarnim aparatima. Ukupno je riječ o 1056 vatrogasnih aparata punjenih vodom i pjenom koji su ekološki znatno prihvatljiviji od tradicionalnih aparata punjenih prahom.
Prvi suvremeni torpedo izrađen je 1866. u Rijeci prema zamisli Ivana Blaža Lupisa te unaprijeđenoj konstrukciji Roberta Whiteheada.
Dalmatinska cementna industrija činila je više od polovice proizvodnje cementa u Kraljevini Jugoslaviji te izvozila oko 80% svoje proizvodnje širom svijeta.
Braća Rusjan, slovenski konstruktori prvoga zrakoplova u Austro-Ugarskoj (1909), na poziv Mihajla Merćepa pokrenuli su 1910. proizvodnju zrakoplova u Zagrebu.
Prvi hrvatski tiskani pomorski rječnik objavio je 1870. Božo Babić u Trstu.
Prve karte sjeveroistočne obale Jadranskoga mora temeljene na hidrografskim istraživanjima izradio je Ch. F. Beautemps-Beaupré 1806−09.