Najnoviji članci
Bulić, Frane (Vranjic kraj Splita, 4. X. 1846 – Zagreb, 29. VII. 1934), arheolog, povjesničar i konzervator; dao je znatan prinos istraživanju, očuvanju i proučavanju antičke, ranokršćanske i srednjovjekovne arhitektonske…
Žnidarec, Branimir (Zagreb, 13. XI. 1937), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama stambene, turističke i javne namjene.
Diplomirao je 1962. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započeo kao honorarni asistent…
Vecchietti, Emil (Emilio) (Split, 5. VIII. 1830 – Split, 10. VI. 1901), graditelj i slikar, zapaženi autor historicističkih sakralnih i javnih građevina u Dalmaciji.
Svarčić, Ante (Split, 25. XI. 1938), arhitekt, zapažen po zgradama stambene i poslovne namjene te uređenju interijera.
Diplomirao je 1963. na Urbanističko-arhitektonskome fakultetu u Sarajevu. Nakon završetka studija i povratka…
Rožić, Slaven (Split, 7. VI. 1943 – Split, 19. II. 2015), arhitekt, osobito zapažen po sportskoj, poslovnoj, stambenoj i sakralnoj arhitekturi.
Diplomirao je 1970. na Arhitektonskome fakultetu u Sarajevu. U…
Posavec, Dražen (Sisak, 17. VIII. 1943), arhitekt, istaknuo se realizacijama poslovne i stambene arhitekture.
Diplomirao je 1967. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Radio je kao vodeći projektant u Projektnom birou…
Mitevski, Milan (Vukovar, 15. XII. 1952), arhitekt, zapažen po realizacijama sportske i javne arhitekture u Osijeku.
Diplomirao je 1976. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Bavi se arhitektonskim i urbanističkim planiranjem…
Marasović, Katja (Split, 13. XI. 1961 − Split, 25. II. 2026), arhitektica i konzervatorica, istaknula se u području istraživanja i zaštite graditeljskog nasljeđa Dalmacije.
Lukšić, Zlatibor (Supetar, 19. I. 1898 – Split, 19. II. 1969), arhitekt, zapažen po realizacijama stambene arhitekture u Splitu.
Od 1918. studirao je arhitekturu na Tehničkome fakultetu u Beogradu te…
Ivaniš, Krešimir (Karlovac, 21. I. 1936), arhitekt, posvećen promišljanju gradskih prostora za sport i rekreaciju.
Diplomirao je 1960. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Bio je zaposlen 1960–67. u građevinskom poduzeću…
Izdvojeni članci
zdravstvena arhitektura, građevine za ostvarivanje zdravstvene zaštite u najširem smislu, što obuhvaća liječenje (kurativu), dijagnostiku, medicinsku rehabilitaciju, preventivu i zdravstveni odgoj (zdravstveno prosvjećivanje). Koncepcija zdravstvenih zgrada, njihova namjena i uporaba…
Vrančić, Faust (Verantius, Veranzio, Verancsics; Faustus, Fausto) (Šibenik, 1. I. 1551 − Venecija, 20. I. 1617), jedan od vodećih renesansnih leksikografa i izumitelja, filozof, diplomat i…
3. maj brodogradilište d. d., jedno od najvećih hrvatskih brodogradilišta, osnovano u Rijeci 1892.
Razdoblje do kraja I. svj. rata
Brodogradnja se na riječkom području osobito razvila potkraj…
Schwarz, David (Keszthely, Mađarska, 7. XII. 1850 − Beč, 13. I. 1897), izumitelj, idejni tvorac prvoga zračnog broda krute konstrukcije.
staklo, amorfni materijal nastao hlađenjem i skrutnjivanjem taline bez kristalizacije; u užem smislu, silikatno staklo. Zbog svojih osobitih svojstava, široko se rabi u građevinarstvu, kućanstvu, industriji, tehnici, telekomunikacijama, itd.…
ljevarstvo, djelatnost i znanstvena disciplina koja se bavi postupcima izvornog oblikovanja (praoblikovanja) pri kojima se proizvod izrađuje ulijevanjem rastaljenoga metala u kalup. Gotov proizvod, odljevak, nakon hlađenja poprima oblik…
robotika, interdisciplinarno znanstveno područje koje se bavi projektiranjem, konstruiranjem, upravljanjem i primjenom robota. Zasniva se na → mehatronici, te objedinjuje niz znanstvenih područja i disciplina, poput strojarstva, elektrotehnike,…
ugljen, energetska mineralna sirovina, odn. zapaljiva organska sedimentna stijena nastala raspadanjem i taloženjem biljnih tvari. Sadržava ugljik, vodik i kisik, te u manjoj mjeri dušik i sumpor.…
Brodarski institut, javna znanstvena ustanova za teorijska i eksperimentalna istraživanja, radove na razvoju brodograđevne industrije, brodarstvo i ratnu mornaricu, osnovana u Zagrebu 1948. kao Brodarski naučni institut. Danas je društvo…
šumarstvo, znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit čovjeka, društva, okoliša i gospodarstva. Složena je djelatnost koja sadržava biološku, ekološku, tehničku i ekonomsku komponentu. Brine…
Jeste li znali?
