Najnoviji članci

Dragčević, Vesna (Zagreb, 19. VI. 1966), građevinska inženjerka, stručnjakinja za prometnice.

Na Fakultetu građevinskih znanosti (→ Građevinski fakultet) u Zagrebu diplomirala je 1990. i doktorirala 1999.…

Objavljeno: .
Područje: građevinarstvo
Kategorija: osobe

Kršnjavi, Iso (Izidor, Isidor) (Našice, 22. IV. 1845 – Zagreb, 3. II. 1927), povjesničar umjetnosti, slikar, kulturni i javni djelatnik, pokretanjem likovnoga, graditeljskoga i prosvjetnoga razvoja oblikovao je institucionalni okvir…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Marasović, Jerko (Split, 13. XII. 1923 – Split, 28. V. 2009), arhitekt i konzervator, posvetivši se istraživanju graditeljskoga nasljeđa Splita znatno je pridonio poznavanju njegova prostornoga razvoja.

Diplomirao je 1952.…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Maroević, Ivo (Stari Grad, 1. X. 1937 – Zagreb, 20. I. 2007), povjesničar umjetnosti, muzeolog i konzervator, znatno je pridonio utemeljenju muzeologije kao znanstvene discipline u okviru informacijskih znanosti te…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Prelog, Milan (Osijek, 19. VI. 1919 — Zagreb, 25. VIII. 1988), povjesničar umjetnosti, djelatan u polju zaštite spomenika i prostornoga planiranja, utemeljio je suvremenu metodu istraživanja i zaštite hrvatskih urbanih…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Akademija za primijenjenu umjetnost (APU), visokoškolska ustanova za stručnu izobrazbu umjetnika primijenjenih umjetnosti koja je djelovala 1949–55. u Zagrebu. Koncipirana na idejama Bauhausa, pridavala je posebnu važnost praktičnoj nastavi u…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: akademije

Coppo, Pietro (Kopić, Petar) (Venecija, 1470 – Izola, 1555. ili 1556), geograf i kartograf, autor izvrsne karte Istre.

Nakon višegodišnjih putovanja i obavljanja posla općinskoga pisara, 1499. došao je u…

Objavljeno: .
Područje: geodezija
Kategorija: osobe

Deutsch, Pavao (Zagreb, 23. VI. 1897 – Zagreb, 22. IV. 1948), arhitekt, pridonio je razvoju hrvatske moderne arhitekture, osobito u Zagrebu, u razdoblju između dva svjetska rata.

U Beču je…

Autor: I. Krnjeta
Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Cota, Frane (Knin, 29. IX. 1898 – Zagreb, 19. I. 1951), arhitekt i kipar, predstavnik funkcionalizma u arhitekturi.

Diplomirao je kiparstvo 1924. na Akademiji likovnih umjetnosti…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Waidmann, Kuno (Tigerfeld, Njemačka, 8. III. 1845 – Graz, 4. X. 1921), arhitekt, predstavnik historicističkoga arhitektonskog izraza, istaknuo se posebice arhitekturom zdravstvene i javne namjene.…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Izdvojeni članci

antibiotici, lijekovi koji se rabe za liječenje bolesti uzrokovanih bakterijama. U današnjem smislu podrazumijevaju industrijske proizvode biotehnološke proizvodnje. Dijelom su prirodni spojevi, tj. specifični proizvodi metabolizma nekih bakterija, gljivica i…

Objavljeno: .
Područje: biotehnologija
Kategorija: opći pojmovi

boje i lakovi, veziva dispergirana ili otopljena u organskoj kapljevini ili vodi, koja se zajedno s pigmentima i drugim dodatcima u tankom sloju nanose na površinu materijala, te nakon što…

Objavljeno: .
Kategorija: opći pojmovi

mineralna gnojiva, anorganske i organske tvari koje se rabe u poljoprivredi za poboljšanje rasta i prinosa biljaka. Proizvode se industrijski uporabom prirodnih mineralnih sirovina, zemnoga ili prirodnoga plina (metana), te…

Autor: A. Jukić
Objavljeno: .
Kategorija: opći pojmovi

Gabelich, Gary (Long Beach, 29. VIII. 1940 – San Pedro, 26. I. 1984), američki automobilist hrvatskoga podrijetla, prvi čovjek koji je vozio tlom brže od 1000…

Objavljeno: .
Područje: strojarstvo
Kategorija: iseljenici

površinska obradba drva, skupina različitih postupaka kojima se površini drvenih proizvoda mijenjaju i poboljšavaju estetska i tehnička svojstva. Površinskom obradbom se ovisno o vrsti drvenih proizvoda zaštićuje površina od štetnih…

Objavljeno: .
Područje: šumarstvo
Kategorija: opći pojmovi

pesticidi, u poljoprivredi, kemijski ili biološki agensi namijenjeni suzbijanju štetnih organizama. Prema području primjene podijeljeni su na sredstva za zaštitu bilja i biocide.

Vrste

Sredstva za zaštitu bilja pesticidi su…

Autor: A. Mešić
Objavljeno: .
Kategorija: opći pojmovi

knjigoveštvo, završni dio grafičke proizvodnje koji obuhvaća izradbu knjižnoga bloka i korica te njihovo povezivanje u gotov grafički proizvod (knjiga, časopis, brošura, kalendar, bilježnica, mapa i sl.).

  …
Objavljeno: .
Kategorija: opći pojmovi

Hanaman, Franjo (Drenovci, 30. VI. 1878 – Zagreb, 23. I. 1941), kemijski inženjer, izumitelj električne žarulje s volframovom žarnom niti.

Realnu je gimnaziju završio u Zemunu…

Objavljeno: .
Kategorija: osobe

Vrančić, Faust (Verantius, Veranzio, Verancsics; Faustus, Fausto) (Šibenik, 1. I. 1551 − Venecija, 20. I. 1617), jedan od vodećih renesansnih leksikografa i izumitelja, filozof, diplomat i…

Objavljeno: .
Područje: građevinarstvo
Kategorija: izumitelji

Salcher, Peter (Kreuzen, Austrija, 10. VIII. 1848 – Sušak, 4. X. 1928), fizičar, profesor na Mornaričkoj akademiji u Rijeci. Eksperimentalno je dokazao teoriju udarnoga vala.

Na…

Objavljeno: .
Područje: zrakoplovstvo
Kategorija: osobe

Jeste li znali?

Prvi hrvatski automobilni klub osnovan je 1906. u Zagrebu, samo tri godine nakon prvoga njemačkog kluba i deset godina nakon francuskoga, austrijskoga i belgijskoga.
Po brojnosti i kvaliteti mostova koji su izgrađeni prema njegovim projektima, te općem doprinosu domaćoj i svjetskoj mostogradnji, Krunoslava Tonkovića smatra se najvećim hrvatskim mostograditeljem.
Prvi parni stroj u Hrvatskoj, ujedno i prvi takav stroj u jugoistočnoj Europi, instaliran je 1833. u Tvornici papira Rijeka.
Franjo Brozinčević je 1904. utemeljio poduzeće u Zürichu (od 1918. FBW u Wetzikonu) koje je postalo vodeći srednjoeuropski proizvođač kamiona i drugih vozila po narudžbi.
Vučedolska kultura (III. tisućljeće pr. Kr.) smatra se europskom kolijevkom serijske proizvodnje uporabnih metalnih predmeta, te žarištem protoindustrijske revolucije.
Prvi let balonom iznad Hrvatske izveo je Bokelj Krsto Mazarović 1789., šest godina nakon prvog uzleta balona braće Montgolfier.
Boksit se u Istri otkopavao još u XVI. st., što se smatra prvom eksploatacijom boksita u svijetu, puno prije nego što je 1821. dobio ime. Prije II. svj. rata hrvatska su ležišta boksita u Istri i Dalmaciji po otkopanim količinama bila među vodećima u svijetu.
Mehanička olovka, tzv. penkala, koju je Slavoljub Penkala patentirao 1906. te proizvodio u svojoj tvornici, prodana je u više od 100 000 primjeraka diljem svijeta.
Viktor Klobučar bio je 1911. organizator i prvi zapovjednik austrougarskoga mornaričkog zrakoplovstva.
Od 2015., najveća maketa željeznice u jugoistočnoj Europi naziva Backo Mini Express, smještena je u središtu Zagreba.
Zagrebačka Prvomajska je 1984. proizvela numerički upravljanu, fleksibilnu transfer liniju, svrstavši se među malobrojne svjetske proizvođače te visokotehnološke opreme.
Jedan od najvećih podzemnih aerodroma u Europi, s mogućnošću smještaja 58 zrakoplova, bio je vojni aerodrom Željava bivše JNA, izgrađen 1968. na granici RH i BiH.
Hvaranin Ivan Vučetić izumio je 1891. daktiloskopiju, sustav identifikacije uz pomoć otiska prsta, koja se do danas rabi diljem svijeta.
Braća Rusjan, slovenski konstruktori prvoga zrakoplova u Austro-Ugarskoj (1909), na poziv Mihajla Merćepa pokrenuli su 1910. proizvodnju zrakoplova u Zagrebu.
Hrvatski konstruktor zrakoplova Rudolf Fizir konstruirao je 18 tipova zrakoplova i hidroaviona, među kojima su u najviše primjeraka proizvedeni Fizir F1 i Fizir FN.