Najnoviji članci
Matković, Ante (Grubine kraj Imotskoga, 1. VI. 1928 – Split, 31. VIII. 1996) građevinski inženjer i stručnjak za organizaciju i tehnologiju građenja.
Na Građevinskom odsjeku Tehničkoga fakulteta u Zagrebu diplomirao…
Pušić, Tanja (Mostar, 15. III. 1962), tekstilno-tehnološka inženjerka, stručnjakinja za njegu i oplemenjivanje tekstila.
Diplomirala je 1986. na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkoga fakulteta (→ Tekstilno-tehnološki fakultet) u Zagrebu, na kojem…
Poslovno-stambena zgrada Herzog u Zagrebu, jedan od najvažnijih primjera zagrebačke moderne, smještena je u ulici Pod zidom, tik do glavnoga gradskog trga.
Građena je 1928–31 (projektanti: I. Fischer, Z. Dumengjić).…
Pintarić, Antun (Osijek, 14. VII. 1954 – Osijek, 23. IX. 2015), strojarski inženjer, stručnjak za materijale.
Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirao je 1978., magistrirao 1986. te…
Atalić, Josip (Otočac, 8. IX. 1976), građevinski inženjer, stručnjak za potresno inženjerstvo.
Na Građevinskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2001. te doktorirao 2011. disertacijom Utjecaj kontaktnih naprezanja na nosivost tradicijskih…
Kečkemet, Duško (Supetar, 4. VI. 1923 – Split, 12. V. 2020), povjesničar umjetnosti i kulture; među ostalim istaknuo se radovima koji svjedoče o njegovu dubokom promišljanju…
Buškariol, Frane (Vis, 29. XII. 1918 – Split, 15. XI. 2010), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama zgrada raznovrsne namjene u Splitu i diljem Dalmacije.
Muljačić, Slavko (Split, 21. I. 1926 – Split, 1. II. 2005), arhitekt, zapažen po opusu realizacija zgrada raznovrsne namjene u Dalmaciji.
Gamulin, Kuzma (Jelsa, 2. X. 1899 – Split, 26. I. 1979), arhitekt, zapažen po nekoliko realizacija stambenih i poslovnih zgrada na splitskom području.
Grospić, Vladimir (Gospić, 15. XII. 1922 – Split, 12. III. 2007), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama zgrada za odgoj i obrazovanje u Splitu.
Izdvojeni članci
šumarstvo, znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit čovjeka, društva, okoliša i gospodarstva. Složena je djelatnost koja sadržava biološku, ekološku, tehničku i ekonomsku komponentu. Brine…
željeznica, kopneni prometni sustav u kojem se vozila kreću prisilno vođena po unaprijed pripremljenome putu. Glavni su tipovi željeznice adhezijska (gradska, prigradska, podzemna željeznica, tramvaj), specijalna (jednotračna željeznica, uspinjača, žičara),…
gajeta, tradicijska ribarska brodica zaobljena trupa, širega pramca i oštrije krme. Osim za ribarenje, služila je za prijevoz ljudi, stoke i različita tereta, čak i za ratovanje. Na Korčuli je…
astronautika, skup znanstvenih i tehničkih disciplina koje se bave problemima leta i navigacije u svemiru te konstrukcijom i uporabom svemirskih letjelica.
Svemirski letovi s ljudskom posadom odvijaju se uz pomoć…
industrijska arhitektura, zgrade i sklopovi projektirani i izgrađeni za potrebe industrijske proizvodnje. Odnosi se ponajprije na tvornice, ali u užem smislu obuhvaća i radionice, skladišta, infrastrukturne zgrade (elektrane, plinare, vodovod…
industrija namještaja, grana industrije koja se bavi proizvodnjom pokretnih ili nepokretnih predmeta kojima se oprema i organizira prostor za boravak ljudi, tj. koji služe za ležanje (sofa, krevet), odlaganje stvari…
lebdjelica, vozilo koje se kreće lebdeći iznad površine tla ili vode na zračnome jastuku, tj. sloju stlačenoga zraka koji se s pomoću snažnoga puhala održava između trupa lebdjelice i podloge.…
industrijski dizajn, estetsko i tehničko oblikovanje predmeta proizvedenih u velikim serijama; vezan je uza suvremenu industrijsku proizvodnju kojom se nastoji ostvariti najveća moguća fizička i psihološka uporabljivost proizvoda.
Tićac, Erazmo (Ticac, Ben) (Žurkovo, Kostrena, 20. V. 1904 – Millburn, SAD, 22. VIII. 1968), brodograđevni inženjer, projektant prvoga trgovačkog broda na nuklearni pogon.
sportska arhitektura, građevine namijenjene sportu, tjelesnom vježbanju i rekreaciji. Mogu biti predviđene za samo jednu vrstu aktivnosti ili za više njih, s gledalištem ili bez njega, a kadšto više raznovrsnih…
Jeste li znali?
