Najnoviji članci

Pintarić, Antun (Osijek, 14. VII. 1954 – Osijek, 23. IX. 2015), strojarski inženjer, stručnjak za materijale.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirao je 1978., magistrirao 1986. te…

Autor: J. Lukec
Objavljeno: .
Područje: elektrotehnika
Kategorija: osobe

Atalić, Josip (Otočac, 8. IX. 1976), građevinski inženjer, stručnjak za potresno inženjerstvo.

Na Građevinskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2001. te doktorirao 2011. disertacijom Utjecaj kontaktnih naprezanja na nosivost tradicijskih…

Objavljeno: .
Područje: građevinarstvo
Kategorija: osobe

Kečkemet, Duško (Supetar, 4. VI. 1923 – Split, 12. V. 2020), povjesničar umjetnosti i kulture; među ostalim istaknuo se radovima koji svjedoče o njegovu dubokom promišljanju grada, arhitekture i njihovih…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Buškariol, Frane (Vis, 29. XII. 1918 – Split, 15. XI. 2010), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama zgrada raznovrsne namjene u Splitu i diljem Dalmacije.

Završio je arhitektonsko-građevinski odsjek Tehničke srednje…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Muljačić, Slavko (Split, 21. I. 1926 – Split, 1. II. 2005), arhitekt, zapažen po opusu realizacija zgrada raznovrsne namjene u Dalmaciji.

Diplomirao je 1951. na Arhitektonskom odsjeku Tehničkoga fakulteta u…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Gamulin, Kuzma (Jelsa, 2. X. 1899 – Split, 26. I. 1979), arhitekt, zapažen po nekoliko realizacija stambenih i poslovnih zgrada na splitskom području.

Studirao je arhitekturu u Pragu i Münchenu,…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Grospić, Vladimir (Gospić, 15. XII. 1922 – Split, 19. VI. 2015), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama zgrada za odgoj i obrazovanje u Splitu.

Diplomirao je 1952. na Arhitektonskom odsjeku Tehničkoga…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Grgurević, Frane (Rogoznica, 13. I. 1936 – Split, 19. VI. 2015), arhitekt, zapažen po izvedbama stambenih i javnih zgrada u Splitu.

Diplomirao je arhitekturu 1960. na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskome fakultetu u Zagrebu.…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Bulić, Frane (Vranjic kraj Splita, 4. X. 1846 – Zagreb, 29. VII. 1934), arheolog, povjesničar i konzervator; dao je znatan prinos istraživanju, očuvanju i proučavanju antičke, ranokršćanske i srednjovjekovne arhitektonske…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Žnidarec, Branimir (Zagreb, 13. XI. 1937), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama stambene, turističke i javne namjene.

Diplomirao je 1962. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započeo kao honorarni asistent…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Izdvojeni članci

trajekt, brod za linijski prijevoz putnika, cestovnih i željezničkih vozila preko mora, rijeka ili jezera. Razlikuju se trajekt za prijevoz cestovnih vozila (osobnih automobila, kamiona, autobusa) i trajekt za prijevoz…

Objavljeno: .
Područje: brodogradnja
Kategorija: opći pojmovi

metalne konstrukcije, nosive građevne konstrukcije pretežno sastavljene od metalnih elemenata. Primjenjuju se u gotovo svim područjima građevinarstva: zgradarstvu (hale, hangari, garaže, neboderi, tornjevi, krovišta, nadstrešnice, skele), mostogradnji (željeznički, cestovni, pješački,…

Objavljeno: .
Područje: građevinarstvo
Kategorija: opći pojmovi

asfalt, prirodna ili umjetna mješavina asfaltnih bitumena i mineralnih tvari; u tehničkom smislu, mješavina mineralnih agregata i bitumenskih (ili katranskih) veziva dobivenih proizvodnim procesom. Asfaltni bitumen crna je, ljepljiva, čvrsta…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: opći pojmovi

robotika, interdisciplinarno znanstveno područje koje se bavi projektiranjem, konstruiranjem, upravljanjem i primjenom robota. Zasniva se na → mehatronici, te objedinjuje niz znanstvenih područja i disciplina, poput strojarstva, elektrotehnike,…

Objavljeno: .
Područje: strojarstvo
Kategorija: opći pojmovi

Fizir, Rudolf (Ludbreg, 13. I. 1891 – Zagreb, 11. XI. 1960), zrakoplovni konstruktor, pionir hrvatskoga zrakoplovstva.

Nižu Obrtnu školu polazio je u Zagrebu (1898–1902), a Višu…

Objavljeno: .
Područje: zrakoplovstvo

Gabelich, Gary (Long Beach, 29. VIII. 1940 – San Pedro, 26. I. 1984), američki automobilist hrvatskoga podrijetla, prvi čovjek koji je vozio tlom brže od 1000…

Objavljeno: .
Područje: strojarstvo
Kategorija: iseljenici

staklo, amorfni materijal nastao hlađenjem i skrutnjivanjem taline bez kristalizacije; u užem smislu, silikatno staklo. Zbog svojih osobitih svojstava, široko se rabi u građevinarstvu, kućanstvu, industriji, tehnici, telekomunikacijama, itd.…

Objavljeno: .
Kategorija: opći pojmovi

furnir, tanki listovi drva debljine do 7 mm, proizvedeni tehnikama piljenja, rezanja ili ljuštenja.

Piljeni furnir se danas proizvodi rijetko, jer se takvim načinom izradbe stvaraju veliki gubitci u…

Objavljeno: .
Područje: šumarstvo
Kategorija: opći pojmovi

gajeta, tradicijska ribarska brodica zaobljena trupa, širega pramca i oštrije krme. Osim za ribarenje, služila je za prijevoz ljudi, stoke i različita tereta, čak i za ratovanje. Na Korčuli je…

Objavljeno: .
Područje: brodogradnja
Kategorija: opći pojmovi

astronautika, skup znanstvenih i tehničkih disciplina koje se bave problemima leta i navigacije u svemiru te konstrukcijom i uporabom svemirskih letjelica.

Svemirski letovi s ljudskom posadom odvijaju se uz pomoć…

Objavljeno: .
Područje: zrakoplovstvo
Kategorija: opći pojmovi

Jeste li znali?

Prvi torpedni brod na svijetu bila je 1868. u riječkom brodogradilištu braće Schiavon adaptirana topovnjača Gemse, na koju je ugrađena torpedna lansirna cijev, nov originalni Whiteheadov izum.
Ivan Visin svojim brodom Splendido oplovio je 1852–59. svijet, preplovivši 101 297 nautičkih milja. Nakon Ferdinanda Magellana bio je peti kojemu je to uspjelo.
Željeznički tunel Brajdica, koji povezuje riječku luku sa Sušakom, otvoren je za promet 1900., a zbog skučenog prostora na kojem je izgrađen i velike visinske razlike između portala, izveden je u obliku spirale te je u ono doba bio najdulji tunel toga tipa u Europi.
Prvi alatni stroj u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi proizveden je 1936. u zagrebačkoj radionici braće Ševčik, iz koje je nakon II. svj. rata izrasla tvornica Prvomajska.
Armiranobetonski luk Krčkoga mosta, koji povezuje otok Krk s kopnom, građen je slobodnim konzolnim postupkom razvijenim u Hrvatskoj, te je s rasponom od 390 m tada bio najdulji na svijetu.
Hvaranin Ivan Vučetić izumio je 1891. daktiloskopiju, sustav identifikacije uz pomoć otiska prsta, koja se do danas rabi diljem svijeta.
Dva najstarija antička sunčana sata iz I–III. st. čuvaju se u Arheološkome muzeju Narona u Vidu kraj Metkovića. Sredinom XIX. st. zagrebački urari u satove su ugrađivali glazbene mehanizme s melodijama popularnih budnica.
Zagrebačka uspinjača (1890), s prugom duljine 66 m, najkraća je žična željeznica na svijetu namijenjena javnomu prijevozu putnika.
Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskoga zagorja upisano je na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2009.
Koncepciju svemirske orbitalne postaje nalik kotaču, opisanu u djelu Odiseja u svemiru 2001. A. Clarka, osmislio je 1929. Puljanin slovenskoga podrijetla Herman Potočnik Noordung.
Vodeći inženjer programa istraživanja Marsa vozilima (roverima) Sojourner, Spirit, Opportunity i Curiosity bio je američki znanstvenik hrvatskoga podrijetla Jacob Matijevic.
Prvi pilot koji je preletio Alpe 1913. bio je Ivan Bjelovučić, potomak stare pelješke obitelji, proslavljeni europski zrakoplovac i utemeljitelj peruanskoga zrakoplovstva.
Boksit se u Istri otkopavao još u XVI. st., što se smatra prvom eksploatacijom boksita u svijetu, puno prije nego što je 1821. dobio ime. Prije II. svj. rata hrvatska su ležišta boksita u Istri i Dalmaciji po otkopanim količinama bila među vodećima u svijetu.
Ivan Krstitelj Rabljanin izlio je 1522. top ukrašen likom sv. Vlaha, koji je Pavle Karađorđević 1937. dobio na dar od Adolfa Hitlera, a tijekom II. svj. rata topu se izgubio trag.
Prvo krstarenje skupine hrvatskih prirodoslovaca Jadranom odvijalo se 1893. brodom Zvonimir Hrvatskoga primorskog parobrodarskog društva iz Senja.