Fakultet prometnih znanosti (FPZ), visokoškolska i znanstvena ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu osnovana 1984. koja obuhvaća sveučilišne i stručne preddiplomske i diplomske studijske programe u području prometa, inteligentnih transportnih sustava i zrakoplovstva, te omogućava stjecanje doktorata znanosti u području tehnologija prometa i transporta. Na Fakultetu studira oko 2100 studenata, a zaposleno je oko 180 djelatnika, od kojih je oko 120 u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima.

Povijest

Fakultet je sljednik tradicije visokoškolske nastave prometnih znanosti u Zagrebu, kako dvogodišnjih stručnih studija na višim školama tako i petogodišnjega sveučilišnog studija.

Prvi oblik takve nastave pružala je Viša PTT škola osnovana 1962. Prvi direktor škole bio je Mladen Barišić, a nastava se održavala u zgradi u Vukelićevoj ulici, gdje je danas sjedište Fakulteta. Viša škola za cestovni saobraćaj utemeljena je 1970., a prvi direktor bio je → Juraj Mađarić. Škola je 1973–77. izdavala časopis Suvremeni saobraćaj. Viša zrakoplovna škola u Zagrebu osnovana je 1972; prvi je direktor bio Miljenko Lipovšćak.









Usporedno s radom viših prometnih škola, visoku stručnu spremu prometnih znanosti nudio je prometni smjer na posljednjoj godini studija na građevinskom odjelu Tehničkoga fakulteta (poslije prometni odjel Građevinskoga fakulteta). Godine 1968. osnovan je Saobraćajni studij pri Građevinskome fakultetu, prvi mu je predstojnik bio → Krunoslav Tonković, a nastava se izvodila u organizaciji sedam zagrebačkih fakulteta. U sljedećim godinama studij je reorganiziran, naziv je promijenjen u Interfakultetski saobraćajni studij te je od 1974., pod vodstvom predstojnika Vladimira Matkovića, dio Centra za sveučilišni interfakultetski studij.

Viša škola za cestovni saobraćaj 1978. integrirana je s Institutom prometnih znanosti osnovanim 1965 (do 1975. nazivao se Institut za pomorstvo, saobraćaj i veze), a 1979. pridružena je i Viša PTT škola. Od 1982. nastava se izvodila u sklopu studija prometnih znanosti, koji je, uz Institut prometnih znanosti, činio novoosnovani Centar prometnih znanosti. Studij je obrazovao diplomirane inženjere cestovnoga i gradskoga prometa, PTT prometa, te željezničkoga prometa.

Fakultet prometnih znanosti kao samostalna znanstveno-nastavna i znanstveno-istraživačka ustanova utemeljen je 1984., kada je preuzeo nastavu dotadašnjega Studija prometnih znanosti. Prvi dekan bio je → Josip Božičević. Smjer riječnoga prometa uveden je 1986 (od 1998. vodni promet), a prestankom rada Više zrakoplovne škole 1987., Fakultet je preuzeo i obrazovanje pilota civilnoga zrakoplovstva i helikoptera (smjer aeronautike). Stručni studij civilnih pilota i kontrolora letenja i sveučilišni studij za vojne pilote pokrenut je 1992., a poslijediplomski stručni (specijalistički) studij i znanstveni (doktorski) studij Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu osnovan je 1997. Nastava je 2005. prilagođena Bolonjskoj deklaraciji.

Organizacija

Fakultet čine tri odsjeka, 13 zavoda, 32 katedre i 17 laboratorija, od kojih tri zavoda i tri katedre djeluju samostalno.

Odsjek promet osnovan je 2006. Prvi je pročelnik bio → Stanislav Pavlin. Čini ga sedam zavoda, koji obuhvaćaju sve prometne grane i složene veze između prometne infrastrukture, tehnologije, vozila, organiziranja, upravljanja sustavom prometa i smanjivanjem negativna utjecaja prometa na okoliš.

Odsjek inteligentni transportni sustavi i logistika osnovan je 2006. Prvi je pročelnik bio Čedomir Ivaković. Čine ga dva zavoda, koji se bave područjem inteligentnih transportnih sustava i pripadnih tehnologija u području logistike: projektiranje i optimizacija prijevoza, distribucija, skladištenje i upravljanje zalihama.

Odsjek aeronautika osnovan je 2006. Prvi je pročelnik bio → Ernest Bazijanac. Ondje se školuje zrakoplovno osoblje koje se bavi uporabom i održavanjem zrakoplova te organizacijom i kontrolom zračnoga prometa. Uz Zavod za aeronautiku, ustrojbene jedinice odsjeka su Hrvatsko zrakoplovno nastavno središte (praktikum za izobrazbu profesionalnih civilnih pilota), Hrvatsko učilišno središte za kontrolu zračnoga prometa i središte za provjeru jezične sposobnosti pilota i kontrolora zračnoga prometa RELTA (akronim od Royal English Language Test for Aviation).

Knjižnica je osnovana 1984. Raspolaže s 9500 primjeraka tiskanih knjiga, i s 280 naslova znanstvenih i stručnih časopisa. Korisnici mogu pristupiti časopisima u elektroničkom obliku kao i važnijim referentnim citatnim bazama.

Nastava

Od Interfakultetskoga saobraćajnoga studija osnovanog 1968. do kraja 2017. prometne je znanosti na razini sveučilišnoga visokoškolskog studija diplomiralo više od 10 500 studenata, od čega 733 na interfakultetskome studiju, a 8589 na dodiplomskome i 1249 na diplomskome studiju Fakulteta prometnih znanosti. Poslijediplomsko obrazovanje dovršila su 242 magistra znanosti te 58 magistara struke, 29 sveučilišnih specijalizanata te 153 doktora znanosti.

Danas se nastava odvija na tri razine: trogodišnji preddiplomski studij, dvogodišnji diplomski studij, te jednogodišnji poslijediplomski specijalistički studij i trogodišnji doktorski studij.

U okviru studija prometa na odabir su smjerovi: cestovni, gradski, informacijsko-komunikacijski, poštanski, vodni, zračni i željeznički promet; u okviru studija inteligentnih transportnih sustava i logistike smjerovi inteligentni transportni sustavi i logistika; u okviru studija aeronautike, na preddiplomskoj razini smjerovi kontrola leta i pilot, s usmjerenjima civilni i vojni pilot, dok na diplomskoj razini postoji samo smjer aeronautika.

Na Fakultetu se izvode tri specijalistička studija (gradski promet, intermodalni transport te transportna logistika i menadžment) i doktorski studij tehnološki sustavi u prometu i transportu.

Znanost

Na Fakultetu se 2007–13. odvijalo 12 domaćih znanstvenih projekata u dva programa: Dizajniranje intermodalnih mreža RH u europskim koridorima i Harmonizacija prometnih sustava u kontekstu održivog razvitka. Od 2008. fakultetski istraživački timovi sudjelovali su u međunarodnim projektima Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj, a ističe se projekt Mobilising citizens for vital cities – CIVITAS ELAN koji se bavi poboljšavanjem kvalitete života građana uspostavom kvalitetnijih rješenja u gradskome prometu te promicanjem održivih, čistih i energetski učinkovitih načina odvijanja prometa.

Fakultet je organizator godišnjih međunarodnih znanstveno-stručnih savjetovanja Znanost i razvitak prometa (od 2001) i Luke i plovni putovi (od 2006), te suorganizator međunarodnih konferencija Baška GNSS Conference o satelitskim navigacijskim sustavima (od 2008), Ergonomics Conference o ergonomiji (od 2013) i Međunarodna virtualna istraživačka konferencija o tehničkim disciplinama RCITD (od 2013).

Nakladništvo

Međunarodni znanstveni časopis → Promet – Traffic & Transportation Fakultet izdaje od 1989. šest puta godišnje. Časopis je svrstan u nekoliko međunarodno priznatih citatnih baza, neograničen mu je pristup putem interneta, a donosi znanstvene radove u polju tehnologije prometa i transporta.

Studentski list PROM izlazi od 1998. dva puta godišnje. Časopis donosi stručne članke i prati najnovije tehnologije, uvodi studente u pisanje i objavljivanje stručnih i znanstvenih radova, prati međunarodnu suradnju sa srodnim fakultetima iz regije te informira studente o radu podružnice Studentskoga zbora.

Do 2014. Fakultet je izdao i više od 280 udžbenika i priručnika, od kojih u posljednje doba prevladavaju oni u elektroničkom obliku.