Objavljeno: .
Ažurirano: 4. svibnja 2021.

tiskarstvo, djelatnost koja se bavi oblikovanjem i izradbom tiskanih proizvoda (knjige, časopisi, novine, tiskanice, plakati, letci, vrijednosni papiri i sl.). Obuhvaća sve postupke kojima se ostvaruje otisak, od grafičkog oblikovanja, pripreme za tisak, samoga tiska, do grafičke doradbe.

Iako su na Dalekom istoku primitivne tehnike tiskanja pomičnim slovima bile poznate već u XI. st., između otkrića tiskarskoga stroja u Europi i orijentalnih tiskarskih tehnika nisu potvrđene izravne veze. Nastanak i razvoj tiskarske tehnike u Europi vezuje se uz Johanna Gutenberga, koji je 1440. počeo primjenjivati pomična slova i prešu za tisak. Tiskarska se boja na slog nanosila tamponom, na njega bi se stavljao navlaženi papir koji se otiskivao s pomoću tiskarske preše. Godine 1445. Gutenberg je otisnuo prvu knjigu – Bibliju u nakladi od 100 do 200 primjeraka. Knjige koje su do 1500. bile tiskane na taj način nazivaju se inkunabulama, a u XVI. st. počele su se sve više razlikovati od rukopisnih knjiga i poprimati formate i oblike kakvi su u uporabi i danas. Gutenbergova tehnika tiska nazvana je knjigotiskom, te se kao tehnika visokoga tiska dalje usavršavala. U XV. st. pojavile su se tehnike dubokoga tiska (bakrorez, bakropis, bakrotisak), a potkraj XVIII. st., prema izumu Aloisa Senefeldera, litografija (plošni tisak), iz koje se potkraj XIX. st. razvio plošni neizravni tisak (ofsetni tisak), tiskarska tehnika koja danas prevladava. Prijelaz iz XX. u XXI. st. obilježen je pojavom digitalnih tehnika tiska. (→ grafička tehnologija; → grafika)
Završni dio grafičke proizvodnje uključuje → knjigoveštvo, postupak uvezivanja knjižnih blokova i korica, odnosno doradbe tiskanica i drugih grafičkih proizvoda.

Tiskarska preša iz 1861., Tiskara Vjesnik

Razvoj hrvatskoga tiskarstva

Najstarije tiskane knjige na hrvatskom jeziku

Početci tiskarstva u Hrvatskoj vežu se uz Misal po zakonu rimskoga dvora (Rimski misal) iz 1483., prvu inkunabulu na hrvatskom jeziku na glagoljici, te prvu koja nije tiskana na latinskom jeziku latiničnim pismom. Tiskan je dvobojno, crnom i crvenom bojom, u svečanom folio-formatu u dva stupca. Kako na knjizi nije označeno mjesto tiskanja, prvotno se pretpostavljalo da je bila otisnuta u Veneciji, a danas se pretpostavlja da je nastala u Kosinju, Modrušu ili Izoli.

Prvom hrvatskom tiskarom, ujedno i prvom tiskarom na slavenskome jugu, smatra se ona u Kosinju, gdje je 1491. bio tiskan Brevijar po zakonu rimskoga dvora, druga tiskana inkunabula na hrvatskom jeziku na glagoljici. Stajalište o njezinu postojanju na današnjem arheološkom lokalitetu u Kosinju temelji se na spisu iz 1696. Brevis et compendiosa duorum Comitatuum Regni Croatiae Licae et Corbaviae descriptio, koji se pripisuje biskupu Sebastijanu Glaviniću, a u kojem se navodi da je ondje u XV. st. postojala znamenita tiskara u kojoj su tiskani glagoljski brevijari i misali.

Glagoljska inkunabula na hrvatskom jeziku Ispovid ku e vsaki krstjanin držan imiti i umiti i naučiti (nije sačuvan ni jedan primjerak) spominje se u Tkonskom zborniku (1492), a otisnuo ju je 1492. tiskar Pelegrinus Pasqualibus u Veneciji.

Treću sačuvanu inkunabulu na hrvatskom jeziku na glagoljici, tzv. Baromićev brevijar, objavio je 1493. u Veneciji talijanski tiskar Andrea Torresani uz pomoć hrvatskoga tiskara → Blaža Baromića koji se kod njega školovao. Donijevši tiskarska slova, iste je godine Baromić osnovao drugu hrvatsku tiskaru u Senju, gdje je zajedno sa → Silvestrom Bedričićem i → Gašparom Turčićem 1494. otisnuo novo izdanje Rimskoga misala, četvrtu po redu hrvatsku inkunabulu. Godine 1496. ondje je objavljena Spovid općena, prva tiskana knjiga na čakavštini i jedina hrvatska neliturgijska inkunabula, u kojoj se na posljednjem listu javlja Baromićev tipografski znak, prvi u povijesti hrvatskoga tiskarstva. Tiskara je prestala s radom 1508., a u njoj je uz dva navedena djela tiskano još pet hrvatskih prijevoda popularnih teoloških priručnika, nabožno-poučnih i književnih djela.

Pod nazivom Lekcionar Bernardina Splićanina otisnuta je u Veneciji 1495. u tiskari majstora Damjana iz Milana jedna od najstarijih hrvatskih latiničnih inkunabula.

Oko 1530. djelovala je u Rijeci treća hrvatska tiskara koju je utemeljio i vodio modruški biskup → Šimun Kožičić Benja. Iz njezina je rada danas poznato šest liturgijskih knjiga na glagoljici: Psaltir, Oficij rimski, Misal hruacki, Knjižice krsta, Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov te Od bitija redovničkoga knjižice.

KOŽIČIĆ BENJA, Šimun, naslovna stranica liturgijske knjige Misal hruacki, 1531., NSK, Zagreb

Djelovanje hrvatskih tiskara XV–XVI. st. izvan područja Hrvatske

U Veneciji, jednom od najvažnijih europskih tiskarskih središta, te u drugim talijanskim gradovima školovali su se i djelovali mnogi hrvatski tiskari. Među njima istaknuo se Kotoranin → Andrija Paltašić koji je tiskao djela grčkih i rimskih klasika, humanista, povjesničara i leksikografa, uglavnom na latinskom jeziku. Među ostalim otisnuo je Codex Iustinianus (1490–92) i Expositio in artem veterem Porphyrii et Aristotelis (1492) engleskoga filozofa Waltera Burleigha. Dva izdanja namijenjena širemu čitateljskom krugu tiskao je na talijanskome: Legenda aurea (1482) i Biblia (1484). Tiskarsko umijeće u Veneciji, vjerojatno kod Paltašića, stekao je Lastovljanin → Dobrić Dobrićević. S Paltašićem je 1478. objavio izbor iz djela Lucija Firmijana Laktancija De divinis institutionibus adversus gentes. Nakon Venecije radio je u Padovi (1479–81), Veroni (1481–83) i Bresci (1483–91), gdje je kao samostalni tiskar objavljivao djela starih klasika i pedagoških pisaca. Ondje je 1487. objavio ilustrirano izdanje Ezopovih basni Aesopus moralisatus te Danteova spjeva Cantica ovvero commedia, u kojem se prvi put pojavljuje njegov karakteristični tiskarski znak B. B. Dobrićevićeva djela pripadaju vrhunskom dometu tiskarskoga umijeća, a neka od njih su među najznačajnijim talijanskim prvotiscima.

PALTAŠIĆ, Andrija, stranica iz djela Catulli Carmina cum comm… Catullusa Gaiusa Valeriusa, Venetiis, 1487., 1488., list 2a, RI-4°-24, NSK, Zagreb

Tiskarski znak Dobrića Dobrićevića, kraj XV. st.

DOBRIĆEVIĆ, Dobrić, knjiga Dantea Alighieria, La divina commedia: comm. di Cristophoro Landino. Bressa: per Boninum de Boninis di Raguxi, 31. V. 1487., ilustracija 68., RI-2°-11., (preslika RI-2-11_063), NSK, Zagreb

Protestantske tiskare u XVI. st.

U njemačkome gradu Urachu 1561–65. djelovala je hrvatska protestantska tiskara. Osnovao ju je i novčano podupirao zemaljski kapetan Štajerske i veliki župan varaždinski Ivan Ungnad. Tiskani su različiti naslovi vjerskih knjiga na ćirilici, glagoljici i latinici. Uz 30 hrvatskih knjiga, tiskana je i jedna na slovenskom jeziku te šest na talijanskome. Najopširnije tiskano djelo, koje obuhvaća 898 stranica, prijevod je Biblije na hrvatski jezik pod naslovom Novi zavjet</


Ostali podatci
Što pročitati?

V. Klaić: Zagrebačke štamparije do osnutka Gajeve tiskare. Grafička revija, 3(1925) 6, str. 173–182.

M. Malbaša: Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb, 1978.

Počeci tiskarstva u jugoslavenskih naroda (katalog izložbe). Zagreb, 1983.

R. Katičić, S. P. Novak: Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske. Zagreb, 1987.

I. Golec: Tiskarstvo, izdavaštvo i knjižarstvo Petrinje (1881–1991). Zagreb, 1992.

L. Dobronić: Vitezovićeva tiskarska djelatnost u Zagrebu. Senjski zbornik, 21(1994) 1, str. 117–126.

T. Puškadija-Ribkin: Kaptolska tiskara u Zagrebu. Kaj, 27(1994) 6, str. 52–63.

Almanah hrvatskog tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva. Zagreb, 1997.

T. Puškadija-Ribkin: Trattnerova tiskara i knjižara u Varaždinu, a zatim u Zagrebu. Kaj, 33(2000) 1–2, str. 27–49.

A. Stipčević: Socijalna povijest knjige u Hrvata. Od glagoljskog prvotiska (1483) do hrvatskoga narodnog preporoda (1835). Knjiga II. Zagreb, 2005.

Povijest tiskarstva u Sisku 1869. – 1940. Sisak, 2007.

A. Stipčević: Socijalna povijest knjige u Hrvata. Od početaka hrvatskoga narodnog preporoda (1835.) do danas. Knjiga III. Zagreb, 2008.

S. Bolanča, N. Mrvac, M. Mikota, I. Pučić, M. Hajdek: Hrvatska tehnička i industrijska baština na području tiska. U: Hrvatska tehnička i industrijska baština. Godišnjak 2019. Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Zagreb, 2020., str. 51–63.