prehrambeni proizvodi, proizvodi prehrambene industrije dobiveni preradbom sirovina biljnog i životinjskog podrijetla, namijenjeni prehrani ljudi.
U proizvode biljnoga podrijetla ubrajaju se brašno i drugi → mlinski proizvodi, → pekarski proizvodi, → tjestenina i srodni proizvodi, keksi i srodni proizvodi, → škrob, dekstrin i srodni proizvodi, → šećer, → kava i kavovine, → konditorski i krem-proizvodi, biljne masnoće (→ ulja i masti), → voće i povrće te njihove prerađevine, → alkoholna pića i → bezalkoholna pića. Proizvodi životinjskoga podrijetla su → meso i mesne prerađevine, → riba i riblje prerađevine, → mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i životinjske masnoće. U prehrambene proizvode ubrajaju se i → začini te polugotova i → gotova hrana, a u novije doba i → funkcionalna hrana te → nova hrana (hrana dobivena iz novih izvora hrane, ili novog inovativnog sastava, ili proizvedena uporabom novih tehnologija i postupaka, a svojim sastavom, svojstvima i učinkom povoljno utječe na zdravlje ljudi).
Svi prehrambeni proizvodi stavljaju se na tržište kao svježi, poluobrađeni, obrađeni i konzervirani, a proizvode se odgovarajućim tehnološkim postupcima u kontroliranim poluindustrijskim ili industrijskim uvjetima. Kako bi se zadovoljila zdravstvena ispravnost i kvaliteta hrane, u RH su proizvođači dužni obavljati stalnu mikrobiološku i kvalitativnu kontrolu sirovina, svih pomoćnih materijala koji ulaze u proces proizvodnje, te ambalaže i gotovih proizvoda. Prehrambena industrija, u svojim laboratorijima, provodi stalnu kontrolu kvalitete proizvoda tijekom proizvodnje i skladištenja. Povremene kontrole kvalitete i zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda, sukladno zakonskim propisima, obavljaju ovlašteni laboratoriji kojima ovlaštenja izdaje Ministarstvo poljoprivrede RH.
Prema Zakonu o hrani u RH svaki prehrambeni proizvod mora imati deklaraciju koja sadrži podatke o nazivu proizvoda, roku uporabe, načinu uporabe, sastavu (popis sastojaka i njihov udio), uvjetima čuvanja, podrijetlu sirovina, nazivu i adresi proizvođača, zemlji podrijetla proizvoda, prisutnosti alergena te izraženu nutritivnu i energetsku vrijednost proizvoda. U Hrvatskoj na ambalaži zapakiranih proizvoda, osim obvezne deklaracije, mogu biti navedene i oznake dodijeljene proizvodu po posebnim propisima nadležnih institucija, poput oznake zemljopisnog podrijetla, oznake izvornosti, oznake tradicionalnog ugleda, oznake ekološkog proizvoda, oznake funkcionalnog proizvoda, a Ministarstvo poljoprivrede RH može pojedinim prehrambenim proizvodima dodijeliti odgovarajuću oznaku kvalitete kao što su Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI), Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili Zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS). Godine 2019. u Hrvatskoj je 13 proizvoda nosilo oznaku ZOI (Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiseli kupus, Varaždinsko zelje, Istarski pršut i masline, Krčko, Korčulansko i Šoltansko maslinovo ulje, Paška janjetina, sir i sol te Slavonski med), a dva su bila u postupku registracije (Malostonska kamenica, Zagorski bagremov med). Oznaku ZOZP nosilo je 11 proizvoda (Krčki, Drniški i Dalmatinski pršut, Baranjski i Slavonski kulen, Lički krumpir, Poljički soparnik, Međimursko meso ’z tiblice, Zagorski puran i mlinci te Lička janjetina), a sedam ih je bilo u postupku registracije (Bjelovarski kvargl, Rudarska greblica, Varaždinski klipič, Slavonska kobasica, Brački varenik te Dalmatinska panceta i pečenica).
M. Ljubisavljević: Prehrambeni proizvodi i pića. Beograd, 1987.