Grafički fakultet, visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova Sveučilišta u Zagrebu, koja izvodi sveučilišne studije u znanstvenom polju grafičke tehnologije (područje tehničkih znanosti). Baštini dugogodišnju tradiciju nastave te discipline u Hrvatskoj te niz godina predstavlja središte njezina znanstvenog i stručnog razvoja.







Povijesni razvoj

Kvalificirani i visokokvalificirani radnici grafičke struke sve do kraja XIX. st., kada su se počeli školovati u Hrvatskoj, grafička znanja stjecali su u drugim europskim zemljama i kao gotovi majstori dolazili raditi u tiskare na području Hrvatske.

Zbog ubrzanog razvoja grafičke tehnologije potreba za otvaranjem više grafičke škole uz postojanje grafičkih škola za učenike u privredi utvrđena je odmah nakon završetka II. svj. rata, te je 1951. u Zagrebu osnovan Grafički radnički tehnikum za školovanje grafičkih tehničara. Tehnikum je djelovao vrlo kratko, te je ubrzo potom na inicijativu Udruženja grafičkih poduzeća Jugoslavije pokrenuta akcija za osnivanje Visoke grafičke škole u Zagrebu. Komisija Izvršnoga vijeća Sabora NR Hrvatske zaključila je da je Visoka grafička škola nužno potrebna, no dok se ne razvije osnova za njezin rad, u idućih nekoliko godina treba djelovati Viša grafička škola. Stoga je 1959. donesen Zakon o osnivanju Više grafičke škole u Zagrebu. Do dovršenja nove zgrade u Ulici Marina Getaldića 2, Škola je nakratko djelovala u Domu sindikata grafičkih radnika u Ulici Šandora Brešćenskoga 4. Za prvoga direktora izabran je Mirko Leinweber. Nastava je započela 1960., a školovanje je isprva trajalo tri godine. Ubrzo se promijenio Zakon o visokome školstvu koji je predviđao dvogodišnje školovanje pogonskih inženjera, pa je i Viša grafička škola promijenila plan i program u skladu s tim. Tijekom 1970-ih program je bio proširen na pet semestara i takav je ostao do kraja postojanja Više grafičke škole. Godine 1963. započeo je i izvanredni studij, na koji je bila upisana po jedna generacija studenata uz rad u Sarajevu, Ljubljani, Zagrebu i Beogradu, a potom i u Skoplju i Osijeku.

Ponovno je 1973. pokrenuta akcija za osnivanje Visoke grafičke škole. Godine 1979. Viša grafička škola u Zagrebu kao punopravni član ušla je u sastav Sveučilišta u Zagrebu, a 1983. osnovan je Zajednički studij grafičke tehnologije za obrazovanje diplomiranih inženjera grafičke tehnologije, najprije uz rad, a 1986. i kao redoviti studij u trajanju od četiri godine. U njegovu osnivanju i radu uz Višu grafičku školu sudjelovali su Elektrotehnički fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematički fakultet, Tehnološki fakultet te SOUR Vjesnik. Organizacija izvođenja nastave i vođenje administrativnih poslova bili su povjereni Višoj grafičkoj školi u kojoj se nalazilo i sjedište Studija.

Republički komitet za znanost, tehnologiju i informatiku 1989. donio je odluku da se znanstveni radnici Više grafičke škole privremeno registriraju u znanstvenome području kemijskoga inženjerstva do donošenja konačne odluke o priznanju novoga znanstvenoga područja grafičke tehnologije (1994), čime su bile uklonjene sve prepreke za osnivanje samostalne visokoškolske ustanove.

Grafički fakultet utemeljen je 1990. kao znanstveno-nastavna organizacija usmjerenoga obrazovanja koja organizira i izvodi nastavu za sedmi stupanj obrazovnoga programa, za diplomiranoga inženjera grafičke tehnologije i za šesti stupanj obrazovnoga programa, za grafičkoga inženjera. Za prvoga dekana izabran je Ante Cicvarić. Poslijediplomski studij grafičkoga inženjerstva kao samostalni studij počeo je 2000.

Ustrojstvo i znanstvenoistraživački rad

Temeljne ustrojbene jedinice Fakulteta čini 19 katedri raspodijeljenih u šest skupina, u kojima se uz nastavnu djelatnost obavljaju znanstveno-istraživački rad i međunarodna suradnja. U okviru Katedre za temeljna i opća znanja djeluju Katedra za matematiku, Katedra za fiziku u grafičkoj tehnologiji, Katedra za kemiju u grafičkoj tehnologiji, Katedra za društvene predmete i Katedra za zaštitu okoliša. U sastavu Katedre za grafički dizajn i slikovne informacije djeluju Katedra za reprodukcijsku fotografiju, Katedra za likovnu kulturu i grafički dizajn, Katedra za komunikologiju i Katedra za primijenjenu i umjetničku fotografiju. Katedra za računarsku grafiku i multimedijske sustave obuhvaća Katedru za inženjersku grafiku i mehaniku, Katedru za tiskarski slog i računala i Katedru za multimedij i informacijske sustave. U okviru Katedre za tiskarske procese djeluju Katedra za tisak i Katedra za ekonomiju. Katedra za knjigoveštvo i ambalažu obuhvaća Katedru za knjigoveštvo i ambalažu i Katedru za strojeve u grafičkoj tehnologiji. U sastavu Katedre za grafičke materijale i tiskovne forme djeluju Katedra za fotografske procese, Katedra za tiskovne forme i Katedra za materijale u grafičkoj tehnologiji.

Studijski programi

Usklađivanjem studijskih programa s Bolonjskim procesom na Fakultetu su od 2005. organizirani preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studiji.

Trogodišnji sveučilišni preddiplomski studij odvija se u dva smjera – Tehničko-tehnološki smjer i Dizajn grafičkih proizvoda. Studenti Tehničko-tehnološkoga smjera stjecanjem osnovnih i za grafičku tehnologiju specifičnih znanja i vještina iz područja matematike, fizike, kemije i računalno-informacijske tehnologije usvajaju temelje za razumijevanje tehničko-tehnološkoga lanca stvaranja grafičkoga proizvoda. Studenti Dizajna grafičkih proizvoda stječu temeljna znanja i vještine iz područja likovno-grafičke kulture, teorije oblika, likovne prakse, originalne grafike, fotografije, komunikologije i vizualnih komunikacija.

Dvogodišnji ciklus sveučilišnoga diplomskog obrazovanja također nudi studije u dva smjera – Tehničko-tehnološki smjer i Dizajn grafičkih proizvoda. Studenti Tehničko-tehnološkoga smjera osposobljavaju se za stručnu i kreativnu nadogradnju, znanstveni razvoj i samostalan rad u svim domenama grafičke proizvodnje. Tijekom studija odabiru jedan od pet modula: grafička tehnologija, multimedij, nakladništvo, ambalaža i grafički menadžment. Studenti smjera Dizajn grafičkih proizvoda osposobljavaju se za rad na oblikovanju i projektiranju grafičkih proizvoda, razvoju komunikoloških kriterija grafičkoga dizajna te za ispitivanje i optimiziranje grafičkih materijala.

Trogodišnji poslijediplomski sveučilišni studij organiziran je u dva smjera – Grafičko inženjerstvo i Oblikovanje grafičkih proizvoda. Smjer Grafičko inženjerstvo nudi kolegije koji se bave sadržajem vezanim uz grafičke materijale, računalnu pripremu, tiskarske sustave, ambalažu, knjigoveštvo, multimediju, grafičke komunikacije, ekološke probleme grafičke tehnologije, te odnose društva, znanosti i grafičke reprodukcije. Smjer Oblikovanje grafičkih proizvoda temelji se na povezanosti grafičke tehnologije, grafičke komunikacije i oblikovanja grafičkih proizvoda. Obrađuju se grafički mediji i njihova struktura, teorija i metodologija dizajna, problematika industrijskoga dizajna te funkcija dizajna kao medija komunikacije.

Skupovi i suradnja sa širom zajednicom

Fakultet je organizator i suorganizator mnogih stručnih i znanstvenih skupova i međunarodnih savjetovanja. Jedan od najvažnijih je znanstveno-stručni simpozij Intergrafika koji se od 1970-ih održava bijenalno na Zagrebačkom velesajmu u sklopu izložbe Intergrafika, koja okuplja najznačajnije svjetske proizvođače opreme za grafičku industriju. Godine 2001. Fakultet se uključio u organizaciju Međunarodne konferencije tiskarstva, dizajna i grafičke komunikacije Blaž Baromić koja se održava u Senju. Fakultet sudjeluje u petnaestak međunarodnih i nacionalnih znanstvenih projekata.

Nakladništvo

U izdanju Grafičkoga fakulteta izdane su mnogobrojne knjige, pretežno udžbenici i zbornici radova sa znanstveno-stručnih skupova. Fakultet je također izdavač međunarodnoga znanstvenog časopisa → Acta Graphica (pokrenula ga je 1989. Viša grafička škola), u kojem se objavljuju znanstveni i stručni radovi iz područja grafičke tehnologije, grafičkoga inženjerstva i dizajna, kao i drugih područja osnovnih i primijenjenih znanosti povezanih s grafičkom tehnologijom. Od 2014. glavni su urednici časopisa Damir Modrić i → Miroslav Mikota.

Kadar

Značajan doprinos znanstvenom, stručnom i nastavnom razvoju Fakulteta dali su mnogi istaknuti profesori. Jedan od utemeljitelja Više grafičke škole → Franjo Mesaroš autor je vrijednoga djela Grafička enciklopedija (1971), a velik je doprinos i članova → Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (sv. 4) → Darka Agića, → Darka Babića, → Stanislava Bolanče, → Zdenke Bolanče, → Grozdana Maroševića, → Marina Milkovića, → Klaudia Papa i → Vilka Žiljka. Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu je S. Bolanča, a K. Pap, V. Žiljak, → Ivana Žiljak Stanimirović i → Jana Žiljak Gršić dobitnici su Godišnje državne nagrade za znanost.