Farmaceutsko-biokemijski fakultet, visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova Sveučilišta u Zagrebu, koja izvodi sveučilišne studije u znanstvenom polju farmacije (grane farmacije i medicinske biokemije). U Hrvatskoj predstavlja središte znanstvenog i stručnog razvoja polja te je jedini fakultet koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake.

Početak studija

Studij farmacije jedan je od najstarijih studija na prostoru Hrvatske te među prvim studijima ljekarništva na jugoistoku Europe. Njegovu su osnivanju najviše pridonijeli profesori Mudroslovnoga fakulteta u Zagrebu → Gustav Janeček, → Bohuslav Jiruš i → Vinko Dvořák (sv. 4). Studij je osnovan 1882. rješenjem cara i kralja Franje Josipa I. te Naredbom Kraljevskoga zemaljskog vladina odjela za bogoštovje i nastavu kao Farmaceutski učevni tečaj Mudroslovnoga fakulteta, čime je na zagrebačkom sveučilištu započela nastava iz farmacije. Uvjeti za upis bili su završene barem četiri godine gimnazije, položen tirocinijski ispit (praktični ispit ljekarništva) te dvije godine rada u javnoj ljekarni. Ubrzo se pokazala potreba za osnivanjem samostalnog fakulteta, a prvi korak k tomu bio je preoblikovanje tečaja u Farmaceutski odjel (1928). Samostalni Farmaceutski fakultet osnovan je 1941., a za prvog dekana izabran je → Antun Vrgoč. Zbog ratnih okolnosti nastavna i znanstvena aktivnost znatno je usporena, a 1945. Fakultet je nakratko ukinut. Nakon ponovne uspostave, Fakultetu je dodijeljena zgrada u Kukovićevoj ulici 1 (danas Ulica Ante Kovačića 1), a studij je tada upisalo gotovo 500 studenata (od kojih 80% žena). Godine 1963. ime je promijenjeno u Farmaceutsko-biokemijski fakultet, koje nosi i danas.

Na fakultetu je 1935–41. radio → Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju (1975), kojemu je 1952. na poticaj tadašnjega dekana → Frana Kušana dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu.





Fran



Do sada je na Fakultetu diplomiralo više od 8000 studenata, oko 350 njih steklo je stupanj magistra znanosti, a više od 200 doktorat znanosti. Danas je na Fakultetu oko 950 redovitih studenata na diplomskim i oko 200 na poslijediplomskim studijima (doktorski i specijalistički).

Nastava

Nastava studija u samom je početku trajala dvije godine (1882), a 1928. produljena je na tri godine nastave i jednu godinu prakse. Od osnutka Farmaceutskog odjela postojao je i doktorski studij koji je neko vrijeme bio ukinut jer ga nije pohađao ni jedan student, a ponovno je uspostavljen 1945. Nakon osamostaljenja Fakulteta nastava je produljena na četiri godine studija. Godine 1957. uvedena su dva studijska smjera, Kliničko-kemijski i Sanitarno-kemijski, koji su studenti odabirali na trećoj godini studija. Godine 1961. studij se dijelio na Farmaceutsko-tehnološki, Medicinsko-biokemijski i Prehrambeno-sanitarni smjer (koji je ukinut 1974). Iste su godine uvedena tri poslijediplomska studija, 1963. još dva, 1964. još jedan, a sve njih kao zajednički studij preuzelo je Sveučilište u Zagrebu 1970. Poslijediplomski studij farmaceutskih znanosti na fakultetu je ponovno uspostavljen 1980. Od 1989. nastava diplomskoga studija podijeljena je na studij farmacije i studij medicinske biokemije. Diplomski je studij kraće vrijeme bio produžen na devet semestara, a od provedbe Bolonjskoga procesa 2005/06. traje pet godina (deset semestara).

Danas se na fakultetu izvode petogodišnji integrirani diplomski studiji Farmacija i Medicinska biokemija, poslijediplomski doktorski studij Farmaceutsko-biokemijske znanosti te šest poslijediplomskih specijalističkih studija: Dermatofarmacija i kozmetologija, Razvoj lijekova, Klinička farmacija, Molekularna dijagnostika, Medicinska biokemija i laboratorijska medicina te Fitofarmacija s dijetoterapijom.

Organizacija

Temelj za osnivanje samostalnog fakulteta farmacije bila su tri zavoda: Zavod za farmakognoziju (1896), Zavod za farmaciju (1928) te Zavod za farmaceutsku tehnologiju (1932), a pri osamostaljenju Fakulteta 1942. bilo ih je šest. Poslije je Fakultet organiziran u odjele, odn. odsjeke te su početkom 2000-ih djelovali odsjeci za kemiju, farmaceutske znanosti i biomedicinske znanosti, s pripadajućim zavodima. Danas Fakultet djeluje u 15 zavoda, dva centra i osam obvezatnih samostalnih kolegija (Tjelesna i zdravstvena kultura, Matematika sa statističkom analizom, Bioetika, Sociologija i zdravstvo, Fiziologija s anatomijom čovjeka, Patofiziologija s patologijom, Toksikologija te Farmaceutska etika i deontologija), a u njegovu je sastavu i Farmaceutski botanički vrt »Fran Kušan«.

Fakultetski su zavodi još od nastanka studija smješteni na više lokacija u Zagrebu. U Ulici Ante Kovačića 1 nalazi se osam zavoda, Centar za primijenjenu medicinsku biokemiju, dekanat i knjižnica, na lokaciji u Ulici kneza Domagoja 2 nalaze se četiri zavoda (za farmaceutsku tehnologiju, farmakologiju, medicinsku biokemiju i hematologiju te za kemiju prehrane) i Centar za primijenjenu farmaciju, u Ulici Josipa Schrotta 39 dva su zavoda (za farmaceutsku botaniku te mikrobiologiju) i Farmaceutski botanički vrt »Fran Kušan«, a na Trgu Marka Marulića 20/II smješten je Zavod za farmakognoziju.







Zavod za farmakognoziju prvi je zavod Fakulteta. Osnovao ga je 1896. → Julije Domac kao Farmakognostički institut, prvu takvu neovisnu ustanovu u svijetu. Naziv je ubrzo promijen u Farmakognoški, potom Farmakognostički zavod, a od 1921. Zavod za farmakognoziju. Zavodska istraživanja usmjerena su na pronalazak i ispitivanja biološki aktivnih prirodnih tvari za primjenu u prevenciji i terapiji bolesti ili kao aktivnih tvari novih lijekova, kao i u identifikaciji i kontroli kakvoće ljekovitog bilja i biljnih lijekova (→ ljekovito i aromatično bilje). Predstojnici su bili J. Domac (1896–24), A. Vrgoč (1924–45), → Branka Akačić (1945–70), Jovan Petrčić (1970–85), Danica Kuštrak (1985–2004) i Zdenka Kalođera (2004–18), a današnja je predstojnica Sanda Vladimir-Knežević. Zavod posjeduje vrijednu Farmakognošku zbirku s više tisuća droga te zbirku rijetkih i starih knjiga (inkunabule, tzv. biljaruše iz XVI. st., stare → farmakopeje i dr.).







Zavod za farmaceutsku tehnologiju osnovao je 1932. → Franjo Benzinger. U njegovu sklopu od 1945. djeluje i ljekarna, a danas se istraživanja unutar zavoda temelje na razvoju novih terapijskih sustava za isporuku lijekova. Predstojnici su bili Franjo Benzinger (1932–1945. i 1960–62), Jaroslav Ječmen (1945–60), → Ivan Štivić (1962–82), → Ivan Jalšenjak (1982–2006) i Mira Bećirević (od 2006). Današnja je predstojnica Jelena Filipović-Grčić.







Zavod za farmaceutsku botaniku razvio se iz Zavoda za botaniku i Botaničkoga vrta Mudroslovnog fakulteta, zajedničkoga studijima prirodoslovlja i farmacije, gdje su nastavu držali B. Jiruš i → Antun Heinz. Zavod za farmaceutsku botaniku samostalnoga studija farmacije djeluje od 1945., a najveći je trag ondje ostavio F. Kušan. Njegovim je zauzimanjem na sjeveru grada uspostavljen farmaceutski botanički vrt te su izgrađene prostorije za nastavu i znanost. U sklopu Zavoda od 1953. izlazi prepoznata publikacija Delectus seminum, a vrt je 1969. proglašen spomenikom prirode. Nakon njegove smrti vrt je preimenovan u Farmaceutski botanički vrt »Fran Kušan«.

Zavod za farmaceutsku kemiju. Kolegij Farmaceutska kemija se u početku održavao u Kemijskome zavodu Mudroslovnog fakulteta. Zavod za farmaceutsku kemiju osnovan je 1945., a od 1947. nalazi se na današnjoj lokaciji. Dugogodišnji su profesori i predstojnici zavoda bili G. Janeček (1883–1924), D. Barković (1924–71) i Marica Medić-Šarić od 1997., dok je današnja predstojnica Branka Zorc.

Zavod za analitiku i kontrolu lijekova osnovao je 1989. → Vladimir Grdinić kako bi se kao zasebna cjelina izdvojio analitički dio farmaceutske kemije. Današnja je predstojnica Zavoda Biljana Nigović.

Zavod za kemiju prehrane. Nastava iz kemije prehrane održava se još od 1928. kada je kolegij Ispitivanje živežnih namirnica predavao → Božidar Rogina. Godine 1942. osnovan je Zavod za bromatologiju, kojemu je 1962. naziv promijenjen u današnji. Znanstveni je rad usmjeren na istraživanje bioraspoloživosti nutraceutika i razvoj naprednih oblika za oralnu primjenu. Današnja je predstojnica Zavoda Dubravka Vitali Čepo.

Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju osnovan je 1946. kao Zavod za kliničku kemiju, od 1962. Zavod za medicinsku biokemiju. Dugogodišnja je predstojnica bila Marijana Fišer-Herman (1946–68), čijim je nastojanjima zavodu osiguran vlastiti prostor. Godine 1959. u nastavu farmacije uveden je kolegij Hematologija te je 1962. osnovana Katedra za hematologiju, a nastavu je nakon gašenja katedre 1990. preuzeo današnji Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju. U Zavodu se izvodi nastava iz područja opće biokemije, molekularne dijagnostike, kliničke biokemije te laboratorijske medicine i hematologije. Današnja je predstojnica Zavoda Karmela Barišić.

Zavod za biofiziku osnovan je 1963. kao Zavod za fiziku i matematiku. Prije toga postojao je od 1954. Zavod za medicinsku fiziku Sveučilišta u Zagrebu, zajednički Farmaceutskom, Medicinskom i Veterinarskom fakultetu. Dugogodišnji je predstojnik 1976–2005. bio → Janko Herak, a danas je to Krešimir Sanković.

Zavod za farmakologiju. Od 1932. u nastavu farmacije uveden je kolegij Farmakologija s toksikologijom (od 1945. Farmakologija s osnovama patološke fiziologije). Uvedeno je još nekoliko povezanih kolegija, koji su od 1956. bili okupljeni u Farmakološkom zavodu, od 1977. na Katedri za farmakologiju, a na posljetku u današnjem Zavodu za farmakologiju. Zavodska su istraživanja usmjerena na mehanizme nastanka i mogućnosti farmakološke manipulacije patofiziološki različitih vrsta boli, te ispitivanja svojstava i učinka bioaktivnih molekula nakon njihova modeliranja. Današnja je predstojnica Zavoda Lidija Bach Rojecky.

Zavod za mikrobiologiju. Zbog povezanosti mikroorganizama i ljudskoga zdravlja, na studiju farmacije 1897. uveden je kolegij Javno zdravstvo. Poslije je uvedeno više kolegija povezanih s mikrobiologijom: Opća higijena s bakteriologijom, O patogenim mikrobima, Mikrobiologija sa sterilizacijom lijekova i pribora, Mikrobiologija i dr. Godine 1970. osnovana je Katedra za mikrobiologiju, a 1980. Zavod za mikrobiologiju. Među zavodskim profesorima istaknuo se → Stjepan Pepeljnjak. U zavodu se nalazi i fakultetska zbirka mikroba koja obuhvaća bakterijske i gljivične vrste iz različitih izvora (okolišni i klinički izolati). Današnja je predstojnica Zavoda Maja Šegvić Klarić.

Zavodi iz područja kemije. Kolegij Kemija bio je 1926–1982. zajednički kolegij različitih područja kemije. U sljedećim su se desetljećima osnivali zasebni kolegiji iz kemije. Godine 1945. osnovan je Zavod za opću, anorgansku i analitičku kemiju, koji je od 1957. nosio ime Zavod za opću, anorgansku, analitičku i fizikalnu kemiju, a od 1968. Zavod za kemiju. Zavod su od tada činile Katedra za opću i anorgansku kemiju, Katedra za analitičku kemiju, Katedra za organsku kemiju, Katedra za fizikalnu kemiju te Katedra za biokemiju. Iz Zavoda za kemiju, odn. zavodskih katedri, razvili su se svi današnji kemijski zavodi:
Zavod za opću i anorgansku kemiju, Zavod za analitičku kemiju, Zavod za organsku kemiju, Zavod za fizikalnu kemiju, Zavod za biokemiju i molekularnu biologiju. Istaknuti profesori tih zavoda su G. Janaček, S. Ašperger, → Dragutin Fleš, → Gordan Lauc (sv. 4) i dr.

Od 2004. u organizaciji nastave i stručne prakse te unapređenju ljekarničke struke i medicinsko-biokemijske djelatnosti sudjeluju Centar za primijenjenu farmaciju i Centar za primijenjenu medicinsku biokemiju. Studentima Fakulteta na raspolaganju je Središnja fakultetska knjižnica, koja je s radom započela 1948., a kratko je zatvorena (i fond razdijeljen) 1951–54.